Zapadni Šošoni
Western Shoshoni (Western Shoshone; Zapadni Šošoni). -Kolektivno ime za više bandi i plemena američkih Indijanaca iz grupe pravih Šošona. Ostala plemena koja pripadaju pravim Šošonima i nose njihovo ime su: 1) Wind River (s ogrankom Komanči; (Comanche); 2) Northern Shoshoni, saveznici Bannocka iz Idaha; 3) Goshute ili Gosiute, koje Swanton klasificira u Zapadnu granu Šošona. Zapadni Šošoni pripadaju grupi noga-Indijanaca jer nisu bili pleme koje je živjelo od konja. Njihova kultura pripada Bazenu Velikog Slanog Jezera koju simbolizira sakupljanje po škrtom pustinjskom i polupustinjskom području. Insekti (kukci), gmazovi, korijenje i razne bobice čine osnovu njihove prehrane do koje se u njihovoj zemlji moglo doći. Nešto lova na sitniju divljač također je bilo zastupljeno, osobito lov na zeca. Lov na zeca bio je kolektivan a mogao se organizirati jedino ako je bilo dovoljno ljudi i ako je netko od njih posjedovao mrežu za lov. Ova mreža slična mreži kakva se koristi u tenisu, sličnih očica i približne visine, razvlačila se u području gdje je trenutno bilo zečeva. Lovci su tada išli u hajku tjerajući životinje prema mreži. Ovakve hajke nisu bile baš najčešće, i na 'stolu' Zapadnih Šošona meso divljači je bilo rijtki gost.
Zapadni Šošoni, za razliku Od Istočnih, odnosno Wind Rivera i Sjevernih, nisu imali konja, organizirali su se po malenim bandama koje se sastoje od par srodnih obitelji, čija je brojnost ovisila o količini hrane koja se mogla pronaći. Ove njihove malene bande koje su vječito tumarale u potrazi da se nešto pronađe i popuni uvijek prazan želudac, veoma su nalik na malene skupine zapadno-brazilskih Nambikwara koji su vodili veoma sličan život. - Slobodan život u prirodi kod Zapadnih Šošona, osobito u Kaliforniji, zapečatila su krda domaće stoke (1849.) koja su uništila ionako oskudne izvore prehrane zapadno-šošonskog stanovništva. Nezaobilazne boginje 1851. pogađaju kalifornijski grupu. Nešto kasnije 1862., Indijanci su zasmetali poštanskim diližansama i 'pony expressu' pa ih je veliki dio pobijen u dolini Steptoe Valley u Nevadi.
Bande
urediZapadni Šošoni imali su oko 4,500 duša (1700)u područjima sjeverne i zapadne Nevade. danas (2000) broj im iznosi 3,800 (NAHDB kalkulacija). Postojalo je 11 glavnih bandi na granici Utaha i Nevade čiji potomci danas žive oko gradova i na rezervatima između Wellsa i Winnemucce.
Steward (1937) je nabrojio 43 zaapdnošošonskih skupina, od kojih je devet označeno terminom band, a 34 kao district. Razlike između ovih skupina svakako su prije geografske nego sociopolitička organizacija. Većina ovih termina su zemljopisni nazivi, a 13 od njih temelje se na lokalnom izvoru hrane.
- 1. Beatty, jedna band-a u području Beatty na Stewardovoj mapi (1937), a diskutira se možda o dvije, Beatty u istoimenom kraju i Belted Mountains na južnom kraju planinskog vijenca Belted Range.
- 2. Big Smoky Valley (Smoky Valley), šošonski naziv za ovaj narod ovdje bio je wi yimpihtikka ili 'estwers of buffalo berry.
- 3. Carlin, 'district', Steward o njima raspravlja (1938), ali ih nema na mapi (1937)
- 4. Cave Valley, 'district', ni njih nema na mapi (1937).
- 5. Cherry Creek, 'district', naseljen ljudima iz Egan Canyona u blizini današnjeg Cherry Creeka.
- 6. Clover Valley, raspravlja se odvojeno o Wells i Clovwer Valley (Steward, 1938). narod iz distrikata Halleck, Mary's Rivera i Clover Valleya, zajedno s Humboldt Riverom, nazivan je Kuyudikka, ili 'eaters of bitterroot'. On je isti kao i termin za narod iz Smith Creek Valleya koji glasi Kuyadikka; kuyu ili kuya je Valeriana edulis.
- 7. Crescent Valley, razgraničen na Crescent Valley i Grass Valley. Bez lociranih sela kod Stewarda.
- 8. Death Valley, Steward o ovoj grupi raspravlja pod imenom North Death Valley, a razlikuje se od South Death Valley, koji su Kawaiisu. Driver razlikuje dvije podgrupe Panaminta u Death Valleyu, o'hya i tū’mbīca.
- 9. Deep Creek Gosiute, u nju je uključen i narod iz Antelope Valley.
- 10. Diamond Valley, narod iz Pine Creeka i Diamond Valleya. Pine Valley people iz Diamond Valleya na šošonskom je nazivan Pasiatikka, eaters of redtop grass, ova biljka pripada rodu Agrostis (A. gigantea).
- 11. Dixie Valley, živjeli su možda na Dixie Creeku, nema ih na karti.
- 12. Elko, Sjeverni Šošoni s rijeke Snake nazivali su ih tsogwiyuyugi. Po Stewardu ,tzsogwi je neka neidentificirana biljka, a glagol yuyuki, znači drhtati, 'tresti se' (poput želea[1]).
- 13. Fish Eaters, o njima govori kao o Cache Valley ili Pangwiduka Šošonima. Dolazi od painkwitikka, u dijalektu i penkwitikka, =eaters of fish.
- 14. Fish Springs Valley, nema ih na mapi (1937)
- 15. Gosiute, Steward u njih uključuje Deep Creek Gosiute, Skull Valley Gosiute, i Trout Creek Gosiute. Naziv se služneo speluje kao Goshute. Šošonski je naziv kusiutta (Miller, 1972), pisano kucyut (kušyut; Kroeber, 1909), riječ se često analizira da dolazi od kusippih (0ashes; pepeo), drugo joj je značenje i 'dry earth' (=suha zemlja)
- 16. Halleck, ovaj distrikt je imanovan po suvremenom gradu. Šošonsko ime je isto kao i za Clover Valley Šošone.
- 17. Hot Creek Valley, obuhvaća i sjeverni kraj Reveille Valleya.
- 18. Huki Eaters, kod Stewarda nazivani Promontory Point i Hukundüka. razni utori ovo ime različito interpretiraju. danas se najčešće smatra da dolazi od šošonskog hukkantikka, ili eaters of pickleweed (Allenrolfea occidentalis). Ovo je grm koji uspijeva rasti u suhim, pjeskovitim i alkalnim tlima na američkom Jugozapadu i sjevernom Meksiku, a šošonskim Indijancima je služila za hranu.
- 19. Huntington Valley
- 20. Independence Valley, na Maggie ili Magpie Creeku (Steward 1938)
- 21. Ione Valley (Ione), narod u blizini Cloverdalea, nazivan je waitikka ili eaters of ricegrass (Oryzopsis hymenoides).
- 22. Jakes Valley
- 23. Kawich, Kawich Mountains u Stewarda (1938)
- 24. Lida
- 25. Little Lake, naznačeni u Stewarda kao prava 'band'-a, ali navodi da žive u 3 zimska sela bez dovolno međuseoske kohezije da bi činili pravu 'band'-u. Driver (1937) ih u ograničenom smislu navodi pod Koso; njegov naziv pawo'nda, u Stewardovim selima glasi pagunda.
- 26. Little Smoky Valley. narod u ovom districtu nema imena za sebe, a railroad Valley Šošoni zovu ih yuwinai, dwellers in the south (stanovnici na jugu):27. Mary's River. U Stewarda se ovaj 'district' naziva Deeth. Sjeverni šošoni sa Snake Rivera nazivaju ih tu kkoi, 'black peak'.
- 27. North Fork, ime označava north fork rijeke Humboldt
- 28. Palisade, Steward ih spominje i razgraničava ali ne imeuje na karti. On i njegov informant ne slažu se jesu li oni dio naroda pine Creek iz distrikta Diamond Valley ili su bliži narodu s Humboldt Rivera.
- 29. Panamint
- 30. Panamint Valley. Kod Stewarda na mapi nisu jasno razgraničeni. Driver ih naziva Haita
- 31. Pine Nut Eaters. Kod Stewarda se zovu Grouse Creek. Sjeverni Šošoni ih zovu Tipatikka ili eaters of pinenuts.
- 32. Railroad Valley. Narod u Duckwateru nazivan je Tsaidüka, eaters of tule (vrsta trske).
- 33. Ralston Valley
- 34. Reese River, šošonski naziv kojim sebe nazivaju je mahagüadüka, eaters of Mentzelia seeds, ovaj rod pripada porodici Loasaceae, a njezino sjeme je služilo domorocima za hranu.
- 35. Ruby Valley. narod Ruby Valleya nazivan je šošonski watatikka, eaters of ryegrass seed. Ima isto značenje kao waradika kod Bannocka; trava iz porodice Lolium.
- 36. Saline Valley. Ovaj narod sastoji se od tri podskupine a kolektivnu oznaku za sebe nemaju. Pojedinačno se zovu sa sjevera na jug: pauwü-ji (pauwü-jiji i slično), ko`onzi, narod galvnog sela ko`o, i sigaitsi. Narod na vrhu planine zove se sigaiwatü.
- 37. Skull Valley Gosiute, uključuje Gosiute iz Skull Valley i Sink Valleya.
- 38. Smith Creek Valley (Smith), u šošonskom se zovu kuyatikka, eatres of bitterroot. Halleck, Clover valley i mary's River Šošoni imaju dijalektalnu razliku istog imena koja glasi Kuyudikka.
- 39. Snake Valley
- 40. South Fork. na mapi stoji kao S(outh) Fork V(alley); people from south fork.
- 41. Spring Valley
- 42. Steptoe Valley
- 43. Trout Creek Gosiute
- 44. Weber Ute
- 45. White Knives
Zapadni Šošoni danas
urediZapadni Šošoni iz Kalifornie
- Zapadni Šošoni u Kaliforniji danas žive na rezervatima Big Pine, Bishop, Lone Pine, te na kolonijama Bridgeport i Death Valley (ovi su poznati kao Timbisha)
Zapadni Šošoni iz Nevade
- U Nevadi Zapadni Šošoni danas žive na rezervatu Duck Valley.