Skrovite slike prikazuju vrstu optičke iluzije. Na tim iluzionističkim slikama promatrač ima mentalni izbor dvaju tumačenja slike: primjerice može vidjeti glavu ili krajolik, glave ili objekte, glave ili arhitekturu itd.

Wenzel Hollar: Glava-Krajolik
Skrovita slika: Zrak (iz 4 elemenata)
Charles Allan Gilbert: All is vanity

Dvije različite stvari imaju sličan izgled. Crtama ili bojama umjetnik stvara slike s dvostrukim značenjem. Oboje su valjane, ali promatrač vrlo često ne može vidjeti oba tumačenja istovremeno.

Povijest uredi

Skrovite slike nastale su kasnom srednjem vijeku. Umjetnik je na taj način mogao grafički prikazati pritužbu ili satirička pretjerivanja, bez neposrednog straha od moguće kazne.

Slike su se rabile u tom smislu, ali i često radi zabave. Franz Kafka je napisao u svom dnevniku 1911. Skriveno u skrovitim slikama je jasno i nevidljivo. Jasno za onoga koji je pronašao, a ne vidljivo za onoga koji ne zna da postoji nešto što treba tražiti.[1]

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vexierbilder
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rätselbilder

Izvori uredi

  1. Ute Harbusch,Gregor Wittkop:Kurzer Aufenthalt: Streifzüge durch literarische Orte, S. 271 [1]
Nedovršeni članak Skrovite slike koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.