Smjesa, u kemiji, je mješavina dvaju ili više različitih sastojaka. Za razliku od kemijskog spoja, svojstva smjese ovise o udjelima i svojstvima sastojaka, njezin je sastav promjenljiv, sastojci zadržavaju svoja svojstva i smjesa se može rastaviti na svoje sastojke fizikalnim postupcima (na primjer taloženjem ili sedimentacijom, filtracijom, destilacijom, sublimacijom, kristalizacijom). Smjese mogu biti homogene ili heterogene. Homogene smjese sastoje se od samo jedne faze. U homogene smjese se ubrajaju kapljevite otopine (na primjer morska voda, benzin), čvrste ili kristalne otopine (na primjer zlato za nakit kao čvrsta otopina srebra u zlatu) i plinske smjese (na primjer zrak). Heterogene smjese sastoje se od više faza. Heterogene smjese mogu biti smjese čvrstih tvari, suspenzije (mulj), emulzije (mlijeko) i aerosoli (dim). Razliku između smjesa i kemijskih spojeva prvi je uočio R. Boyle.[1]

Emulzija je smjesa dviju nemješivih tekućina (na primjer mlijeko).

Toplinski procesi u atmosferi uredi

Atmosferski zrak je smjesa suhog zraka i vodene pare. Sadržaj vodene pare i promjene koje nastaju pri prijelazu vodene pare u tekuće i kruto stanje, odnosno pri prijelazu iz tih stanja u vodenu paru, imaju osobito značenje u atmosferskim procesima. Budući da je količina vodene pare u zraku uvijek malena, to se u mnogim termodinamičkim procesima u atmosferi ne uzima vodena para u obzir, nego se zrak smatra plinskim medijem jedne faze sve dok ne dođe do zasićenja vodenom parom (kondenzacija). Zato se odvojeno razmatra suhi zrak i vlažni zrak koji je zasićen vodenom parom.[2]

Izvori uredi

  1. smjesa, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.