Stjepan Spevec (Vukanci kraj Zlatara, 14. lipnja 1839.Zagreb, 28. siječnja 1905.) bio je hrvatski pravnik, doktor prava i kraljevski javni redoviti profesor rimskoga prava, dekan Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, rektor i prorektor Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu te narodni zastupnik na saboru Kraljevina Hrvatske i Slavonije.

Stjepan Spevec

Životopis

uredi

Pravo je završio u Zagrebu, a doktorirao u Beču. Na zagrebačkoj Pravoslovnoj akademiji predavao je rimsko pravo. Kao dekan Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, na kojemu je predavao Poviest institucije rimskoga prava,[1] Obći dio pandekta, Nasljedno pravo pandekta i Obiteljsko rimsko pravo,[2] akademske je godine 1875./1876. izabran za drugog po redu rektora tadašnjeg Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Iduće je akademske godine, u mandatu rektora Antuna Kržana, izabran za prorektora Sveučilišta. Bio je predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu (1886.) i predsjednik Kraljevskog stola sedmorice (1891.)[3] te narodni zastupnik u Saboru Kraljevina Hrvatske i Slavonije, a sudjelovao je i u oblikovanju pravosudnih i prosvjetnih zakona. Zajedno s V. Borošem osnovao je Društvo Sv. Ćirila i Metoda za materijalno i kulturno promicanje naroda.

Preminuo je u Zagrebu 28. siječnja 1905. u dobi od 65 godina. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.

Izvori

uredi
  1. Akademičke oblasti, osoblje i red predavanja na K. sveučilištu Franje Josipa u Zagrebu : u zimskom poluljeću 1875/76. Zagreb : Tiskara Dragutina Albrechta.
  2. Akademičke oblasti, osoblje i red predavanja na K. sveučilištu Franje Josipa u Zagrebu : u ljetnom poluljeću 1876. Zagreb : Tiskara Dragutina Albrechta.
  3. Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Zagreb : Tisak Kr. zemaljske tiskare, 1900. Str. 69.


Nedovršeni članak Stjepan Spevec koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.