Otvori glavni izbornik

Napetost ili stres (iz engleskog stress = tlak, napetost, latinskog: stringere: napeti) označava (po određenim vanjskim utjecajima, stresa) prouzrokovan psihološki i fiziološki odgovor (kod životinja i ljudi) na specifične zahtjeve da bi se omogućilo izdržati posebna fizička i mentalna opterećenja.

Sadržaj

Simptomi stresaUredi

1936. godine liječnik Hans Selye skovao je termin kao posuđenicu iz fizike da bi opisao "nespecifičnu reakciju tijela na bilo koji zahtjev". Fiziološki simptomi su primjerice: crvenilo, znojenje, glavobolja, gubitak apetita, prekomjeran apetit, promjene raspoloženja, napetost, umornost, razdražljivost, plač, strah, agresivnost, nesanica, ograničavanje komuniciranja itd.

Stres je posljedica na ugodno ili neugodno opterećenje organizma, a iskazuje se stresnim reakcijama.

Stresne reakcije jesu psihološki, tjelesni ili ponašajni odgovori (srdžba, impulzivnost) koje ljudi pod stresom pokazuju.

Primjeri stresaUredi

  • smrt bliskog člana obitelji
  • razvod
  • uhićenje
  • lakša bolest
  • vjenčanje
  • gubitak radnog mjesta
  • trudnoća
  • smanjenje prihoda
  • bračni spor
  • obiteljske svađe

Djelovanje stresa na organizamUredi

Stresne reakcije na ljude djeluju vrlo negativno i pridonose razvoju mnogih bolesti, kako tjelesnih, tako i psiholoških poremećaja. Uz blage i prolazne poremećaje poput glavobolje, kratkotrajne nesanice, slabe anksioznosti, poremećaji se mogu pretvoriti u ozbiljne i trajne zbog kojih se razvije neka tjelesna bolest ili anksiozni poremećaj.

Dugotrajni stres poput brige za blisku bolesnu osobu, smanjuju razinu funkcioniranja imunološkog sustava, a čak i kratkotrajna stresna razdoblja (poput izlazaka na ispite), također djeluju na pad aktivnosti stanica imunološkog sustava koji djeluju u borbi protiv virusa i tumora (Kiecolt-Glaser i Glaser, 1992.).

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Napetost koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.