Sudeti

Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj. U Sudetima je prije Drugog svjetskog rata živjelo većinom njemačko stanovništvo - tzv. Sudetski Nijemci.

Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima

Čehoslovački vojnici patroliraju u gradu Krásná Lípa (njemački: Schönlinde) u Sudetima u rujnu 1938.

Etnička karta Austro-Ugarske 1911. godine: regije s njemačkim jezikom označene roza bojom, a s češkom većinom plavom bojom

Povijest

Osnivanje Čehoslovačke

Sudeti se prvi puta spominju još 1918. godine:

Dan-dva nakon osamostaljenja Čehoslovačke (28. listopada 1918.) 4 oblasti u kojima su živjeli Nijemci - Njemačka Bohemija (Deutschböhmen), Sudeti (Sudetenland), Šumavska župa (Böhmerwaldgau) i Njemačka južna Moravska (Deutschsüdmähren) pokušale su se odcijepiti i pripojiti Austriji. Čehoslovačka vlada je u periodu između 1. i 20. prosinca 1918., bez većih vojnih intervencija, povratila ova područja. Tijekom ovih sukoba, koji su često bili isprovocirani i to od obje strane, ubijeno je nekoliko desetina građana, pretežno Nijemaca. Ove žrtve su nacionalisti kasnije koristili za raspirivanje konflikta.

Tadašnji Sudeti - Sudetenland u sjevernoj Moravskoj i u Češkoj Šleziji zauzimali su površinu od oko 6.543 km² na kojoj je živjelo oko 650.000 stanovnika, a centar je bio u gradu Opavi (Troppau).

Međuratni period

Tijekom 20-tih i 30-tih godina 20. stoljeća, termin Sudeti (Sudetenland) počeo se koristiti za većinu pograničnih oblasti čeških zemalja (uklj. Moravsku i Šleziju), gdje je sve do 1945. – 1946. godine živjela brojna njemačka manjina njih od 3 do 3,5 milijuna.

Prema uzoru Alpske zemlje/alpski Nijemci, Nijemci u Češkim zemaljama počeli su sebe nazivati sudetskim Nijemcima, a Češke zemlje su počeli zvati Sudetske zemlje.

Naziv Sudeti, koji je u međuvremenu dobio i političku konotaciju koju su njemački nacisti, uz podršku dijela njemačkog stanovništva koje je živjelo u Sudetima (prije svega Sudetonjemačke stranke - SdP), zloupotrebili za razbijanje predratne Čehoslovačke. Poslije Münchenskog sporazuma (1938.), kao Sudetenland se označavaju sva područja koje je ondašnja Čehoslovačka morala predati Hitlerovoj Njemačkoj.

Vanjske poveznice

• Eva Hahn -povjesničarka, rođena u Pragu, koja „se preko tri desetljeća bavi povjesti njemačko-čeških odnosa, bez da vjeruje u takozvane nacionalne konflikte“ (njemački)
• Češka Republika: Bilateralni odnosi  Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2005. - stranice njemačkog ministarstva vanjskih poslova (njemački, engleski  Inačica izvorne stranice arhivirana 16. ožujka 2005., francuski  Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2005., španjolski  Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2011.)
• Udruženje sudetskih Nijemaca (SL)
• Udruženje sudetskih Nijemaca u Austriji (SLÖ)
• Savez prognanih (BdV)
• Savez landsmanšafta etničkoh Nijemaca Austrije (VLÖ)
• Detaljne informacije o nazivima Sudeti, Sudeten, Sudetenland, Sudetendeutschland, sudeťák, sudetoněmecký, … (na češkom)^{[neaktivna poveznica]} - Emil Hruška
• Tekst o osnovama Sudeta - i projmeni njihovog značnja u povjesnom i teritorijalnom kontekstu (na češkom)  Inačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2007. - Ulrich Krulík
• Reč „Sudeti“ u češkim enciklopedijama i riječnicima (na češkom)^{[neaktivna poveznica]}

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sudeti