Suradnik:Bugoslav/Enciklopedije

Prvi državnik koji je započeo tužni niz vlastodržaca koji su bibliografima, leksikografima i drugima nametnuli taj model bio je Lenjin. Još 1914. godine, dakle, u vrijeme, kada još nije držao vlast u svojoj zemlji, napisao je jednu kratku recenziju knjige Sredi knig poznatog ruskog bibliologa N. A. Rubakina u kojoj se arogantno oborio na tzv. buržoaski objektivizam autora. Posebno mu je smetalo to što je Rubakin u predgovoru knjige, odnosno bibliografije, napisao rečenicu, koja je izazvala Lenjinov bijes. Rubakin je, naime, istaknuo da se trudio da mu izbor knjiga bude »što je više moguće objektivan, nepristran«, a napisao je uz to da je time potpuno otklonio »stranačko stajalište« koje je zamijenio »nepartijskim ili točnije nadpartijskim«. Taj »nepartijski« i »nadpartijski« pristup bio je u oštroj suprotnosti s Lenjinovim shvaćanjem o nužnosti »partijnosti« u referativnim publikacijama.

Tu recenziju bi već davno prekrio veo zaborava da Lenjin nije došao na vlast 1917. godine i da nije vrlo brzo pokazao koliko mu je bilo stalo da se u novoj sovjetskoj državi ne pojave bibliografije i slična djela pravljeni po neprijateljskom ili nadpartijskom principu. Nesreća za sovjetsku bibliografiju bila je upravo ta što se Lenjin bio za nju zainteresirao i što nije trebao netko sa strane reći čemu služe i kakve moraju biti bibliografije. Definitivni udarac »nepartijskoj«, »bezidejnoj«, odnosno objektivnoj bibliografiji zadao je Lenjin 1920. godine kada je potpisao tzv. Lenjinski dekret »O zadacima bibliografskog rada u Ruskoj SFSR«. Kasnije su u istom stilu doneseni i brojni dekreti koji nisu ostavili nikakve dvojbe o tome čemu služi bibliografija u SSSR-u. Svi sovjetski teoretičari bibliografije ponavljaju svoje hvalospjeve o Lenjinovoj »partijnosti« bibliografije, premda se može posumnjati u iskrenost onoga što govore, jer je svakome, a bibliografima posebno, jasno, da je upravo taj zahtjev nanio ogromnu štetu ne samo sovjetskoj bibliografiji nego i sovjetskom društvu općenito. Da nesreća bude veća, sve zemlje koje su potpale pod sovjetsku dominaciju, ili pak one koje su slijedile sovjetsku ideologiju, slijedile su i Lenjinovo stajalište o »partijnosti« bibliografije na ogromnu štetu svojih zemalja.

Izvor:

1. Stipčević, Aleksandar. Selekcija informacija u referativnim publikacijama // Radovi Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža", Zagreb, br. 1, 1991., str. 197. – 203., ISSN 1330-8165

Napomena:

1. Rad je predstavljen na znanstvenomu skupu Suvremena znanost i enciklopedije, Zagreb, 5. i 6. listopada 1990.;
2. Prijepis bez usklađivanja s pravopisnom normom hrvatskoga standardnoga jezika;
3. Sadržaj rabiti samo uz citiranje radova.