Suradnik:Culo-sija/U izradi2

da ne izgubim koju inačicu prevodim

<div align="center"> {| align=center class="toccolours" cellspacing=0 |- ! bgcolor="#FFCC00" align="center" | <big>''Stranica za koncept!''</big> |- | align="center" style="font-size: 90%;" | [[Slika:Baustelle.svg|70px|left]] <big>'''Suradnik [[Suradnik:Culo-sija|Culo-sija]] upravo radi na ovom članku!'''</big> Koristite stranicu za [[Razgovor sa suradnikom:Culo-sija|razgovor]] ukoliko imate pitanja u vezi s ovom stranicom. Ova stranica služi kako bi si suradnik olakšao rad na članku u kojem očekuje česte izmjene i dodavanje sadržaja. '''Kada članak bude gotov, biti će prebačen u glavni imenski prostor Wikipedije.''' |} </div> [[Datoteka:Adriatic Sea.jpg|mini|300px|[[Satelit]]ska snimka Jadranskog mora ''(izvor:[[NASA]])'']] '''Jadransko more''' je ogranak [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] koji odvaja [[Apeninski poluotok]] od [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]], te [[Apenini|Apeninskog gorja]] od [[Dinaridi|Dinarskog gorja]]. Jadran je najsjeverniji rukavac Mediterana, koji je s njim spojen preko [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]] ''(morski prolaz između Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]])''. Države na obalama Jadranskog mora su [[Albanija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Slovenija]]. U Jadranu se nalazi preko 1300 otoka, većinom smješteni na istočnoj strani, tj. hrvatskoj obali. Dijeli se na tri bazena, sjeverni koji je najplići i južni koji je najdublji, s najvećom dubinom od 1233 metra. [[Morske struje]] putuju u smjeru obrnutom od kazaljke na satu, ulazeći kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu mora i vračajući se uz zapadnu ''(talijansku)'' obalu. [[Morske mijene]] nisu pretjerano izražene, iako se povremeno mogu dogoditi veće razlike u njihovim amplitudama. Slanost Jadrana je manja od Sredozemnog zato što tekućice u Jadranskom slijevu čine trećinu pritoka Sredozemnog mora. Površinska temperatura mora varira od 24o ljeti do 7o zimi. More leži na Jadranskoj mikroploči, koja se u [[Mezozoik|Mezozoiku]] odvojila od [[Afrička ploča|Afričke ploče]]. Kretanje ploče i sudar s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] je znatno utjecalo na [[Alpska orogeneza|uzdizanje okolnih planinskih lanaca]]. U Jadranu su nađeni svi tipovi [[Sedimenti|sedimenata]] koje je najvećim dijelom donijela rijeka [[Po]], najveća rijeka u [[Jadranski slijev|Jadranskom slijevu]]. Zapadna obala je aluvijalna ili terasasta, dok je istočna vrlo [[Razvedena obala|razvedena]] i [[krš]]ka. Na Jadranu je mnogo zaštićenih područja, kako bi se zaštitila bioraznolikost u kršu. More je obilato florom i faunom i u njemu obitava više od 7000 vrsta, od kojih su mnoge rijetke, [[endem]]ske i [[Ugrožene vrste|ugrožene]]. Jadransku obalu nastanjuje preko 3,5 milijuna ljudi. Najveći gradovi su [[Bari]], [[Venecija]], [[Trst]] i [[Split]]. Najstariji žitelji Jadranske obale su bili [[Etrušćani]], [[Iliri]] i [[Grci|Stari Grci]]. Do 2. stoljeća pr. Kr., obala je bila pod kontrolom [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], Jadranska obala i more su kontrolirale razne države, od kojih su najznačajnije bile [[Bizantsko Carstvo]], [[Mletačka Republika]], [[Habsburška Monarhija]] i [[Osmansko Carstvo]]. Nakon [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]], [[Kraljevina Italija]] je imala velike pretenzije na kontrolu istočne obale, a time ujedno i cijelog Jadrana koje je trajalo cijelo 20. stoljeće. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i Osmanskog Carstva, na istočnoj obali su nastale dvije nove države: [[Kraljevina Jugoslavija]] i [[Albanija]]. Nakon raspada Jugoslavije 1990-ih i odvajanja njenih saveznih republika, pomorske i teritorijalne granice su se prenijele na novo osnovane države. Glavne djelatnosti uz obalu su [[ribarstvo]] i [[turizam]]. Hrvatski turizam je ekonomski najbrže rastući u regiji. Pomorski transport je također vrlo bitna djelatnost, a na obali Jadranskog mora postoji 19 većih pomorskih luka kroz koje godišnje prođe preko milijun tona robe. Najveća Jadranska pomorska luka za teretni transport je [[Trst|luka Trst]], dok je [[Split|Splitska luka]] najveća putnička luka. == Zemljopis == Jadransko more je poluzatvoreno more<ref>Moranta et al. 2008., str. 3.</ref>, omeđeno s jugozapada s [[Apeninski poluotok|Apeninskim poluotokom]], sa sjeverozapada s talijanskim regijama [[Veneto]] i [[Furlanija-Julijska krajina]], na sjeveru i istoku sa [[Slovenija|Slovenijom]], [[Hrvatska|Hrvatskom]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Albanija|Albanijom]], tj. [[Balkanski poluotok|Balkanskim poluotokom]]. Na jugu se spaja s [[Jonsko more|Jonskim morem]], a dijeli ih 72 km široka [[Otrantska vrata]].<ref name="Cushman-Roisin">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 1–2.</ref> Međunarodna hidrografska organizacija ''([[Engleski|eng.]] International Hydrographic Organization, IHO)'' definira granicu između Jadranskog i Jonskog mora kao liniju koja spaja ušće rijeke Butrint u Albaniji s rtom Karagol na otoku [[Krf]]u, preko rta Kephali do rta Santa Maria di Leuca na Apeninskom poluotoku.<ref name="IHO-boundary">{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|format=PDF|title=Limits of Oceans and Seas|edition=3|year=1953.|publisher=[[International Hydrographic Organization]]|accessdate=7. veljače 2010.}}</ref> More se proteže u duljini od oko 800 km od sjevera prema jugu, te na oko 200 km širine od istoka do zapada. Pokriva površinu od oko 138.600 četvornih kilometara i volumena je 35.000 kubičnih kilometara. Jadran se proteže prema sjeveru od 40° do 45°47' predstavljajući najsjeverniju točku [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]].<ref name="Cushman-Roisin"/> Zemljopisno je podijeljeno na Sjeverni Jadran, Srednji Jadran i Južni Jadran.<ref>Lipej & Dulčić 2004., str. 291.</ref> Slijev Jadranskog mora obuhvaća površinu od 235.000 četvornih kilometara, pri čemu je omjer kopna i mora 1.8. Prosječna nadmorska visina slijeva je 782 metra, sa srednjim nagibom od 12,1o. Glavne rijeke koje se ulijevaju u Jadran su [[Po]], [[Neretva]], [[Soča]], [[Krka]], [[Drim]], [[Bojana]] i [[Vjosa]].<ref name="Rivers Discharging">{{cite web|publisher=[[United Nations Economic Commission for Europe]]|url=http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/water/publications/assessment/English/J_PartIV_Chapter6_En.pdf|format=PDF|title=Drainage Basin of the Mediterranean Sea|accessdate=27. siječnja 2012.}}</ref> Krajem 19. stoljeća, [[Austro-Ugarska]] je osnovala geodetsku mrežu s mjerenjem nadmorske visine koristeći srednju razinu Jadranskog mora u luci Sartorio u [[Trst]]u, [[Italija]]. Mjerenja je zadržala Austrija, koje je kasnije prihvatila Jugoslavija i na posljetku su prenesena na države nastale njezinim raspadom.<ref>{{cite web|publisher=[[International Cartographic Association]]|format=PDF|title=Cartography in Croatia 2007–2011 – National Report to the ICA|first1=Dražen|last1=Tutić|first2=Miljenko|last2=Lapaine|url=http://icaci.org/documents/national_reports/2007-2011/Croatia.pdf|year=2011.|accessdate=5. veljače 2012.}}</ref> [[Datoteka:Zatoka Kotorska.jpg|mini|desno|[[Boka kotorska]], [[rijas]] u Južnom Jadranu na obali [[Crna Gora|Crne Gore]]]] {|class="wikitable" ! colspan=5|Duljina Jadranske obale u kilometrima<ref name="Blake">Blake, Topalović & Schofield 1996., str. 1–5.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|issue=50|title=Territory and climate|chapter=Length of the state border|journal=Statistical Yearbook|page=38|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|authorlink=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318-5403|accessdate=2. veljače 2012.|year=2011.}}</ref> |- ! Država ! Kopno ! Otoci ! Ukupno ! Zračna linijaa |- align=center | Hrvatska || 1777,3 || 4058 || 5835,3 || 526 |- align=center | Italija || 1249 || 23b || 1272 || 926 |- align=center | Albanija || 396 || 10 || 406 || 265 |- align=center | Crna Gora || 249 || 11 || 260 || 92 |- align=center | Slovenija || 46,6 || 0 || 46,6 || 17 |- align=center | Bosna i Hercegovina || 21,2 || 0 || 21,2 || 10,5 |- ! Ukupno ! 3739,1 ! 4102 ! 7841,1 ! 1836,5 |- | colspan=5|Napomene: a Udaljenost između najudaljenijih točaka obale svake države, b Ne uključuje otoke u obalnim lagunama |- |} {{clear}} U Jadranskom moru leži više od 1300 [[otok]]a i otočića, od kojih se velika većina nalazi na istočnoj obali, osobito na Hrvatskom dijelu obale s [[Popis otoka Hrvatske|1246 otoka]],<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"> {{cite paper | url=http://www.academa.si/zff/Duplancic_Cala_Ujevic_9_1-1.pdf | title=Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000 | journal=Geoadria | location=[[Zadar]] | volume=9 | issue=1 | pages=5–32 | year=2004. | month=June | last1=Duplančić Leder | first1=Tea | last2=Ujević | first2=Tin | last3=Čala | first3=Mendi | format=PDF | accessdate=21. siječnja 2011. }}</ref> čime je ona jedna od najrazvedenijih obala na svijetu. Broj uključuje otoke, otočiće, stijene i hridi svih veličina, ubrajajući i one koji se vide samo u vrijeme trajanja oseke.<ref>{{cite journal|publisher=[[Svezčilište u Zadaru]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84063|first1=Josip|last1=Faričić|first2=Vera|last2=Graovac|first3=Anica |last3=Čuka|pages=145.–185.|title=Croatian small islands – residential and/or leisure area|journal=Geoadria|volume=15|issue=1|year=2010.|month=lipanj|accessdate=28. siječnja 2012.}}</ref> Među Hrvatskim otocima su i najveći u Jadranskom moru, [[Krk]] i [[Cres]], od kojih oba pokrivaju područje od oko 405,78 četvornih kilometara i najviši otok u Jadranu, [[Brač]], čiji najviši vrh doseže 780 metara nadmorske visine. Otoci [[Cres]] i [[Lošinj]] su odvojeni samo uskim plovnim kanalom iskopanim u [[Antika|antičko dobu]].<ref>{{cite web|publisher=Luka Lošinj Authority|url=http://www.luckauprava-losinj.hr/pravilnici/osor-pravilnik.html|title=Pravilnik za luku Osor|date=23. prosinca 2005.|accessdate=25. ožujka 2012.}}</ref> Originalni cijeli otok je kod [[Grci|Starih Grka]] bio znan kao "Apsyrtides".<ref>{{cite journal|journal=Građevinar|issn=0350-2465|publisher=Croatian association of civil engineers|year=2010.|volume=62|issue=2|first1=Krešimir|last1=Regan|first2=Branko|last2=Nadilo|url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/201002/6.pdf|format=PDF|accessdate=25. ožujka 2012.|title=Stare crkve na Cresu i Lošinju te okolnim otocima}}</ref> Od mnogo Hrvatskih otoka, 48 je stalno [[Dodatak:Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj|naseljenih]], a najviše stanovnika imaju [[Krk]] i [[Korčula]].<ref>{{cite journal|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|format=PDF|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2011/SLJH2011.pdf|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Croatia|issn=1333-3305|month=prosinac|year=2011.|volume=43|title=Geographical and Meteorological Data|page=41|accessdate=28. siječnja 2012.|first1=Ksenija|last1=Bašić|first2=Ivica|last2=Sović|first3=Zvonimir|last3=Katušin|first4=Ksenija|last4=Cesarec|editor-first=Ljiljana|editor-last=Ostroški}}</ref> Za razliku od vrlo razvedene istočne, otoci uz zapadnu obalu su brojčano i veličinom manji. Najpoznatije je 117 otoka na kojima leži grad [[Venecija]].<ref>Garwood 2009., str. 481.</ref> Sjeverna obala grčkog otoka [[Krf]]a prema [[Međunarodna hidrografska organizacija|IHO-u]] također leži u Jadranskom moru.<ref>Hughes et al. 2010., str. 58.</ref> IHO-ove granice su u Jadran smjestile i par manjih grčkih otoka koji se nalaze sjevernije od Krfa.<ref name="IHO-boundary"/> {{Panorama |slika = Datoteka:Adriatic_Sea_islands.jpg |puna širina =3500 |puna visina =461 |opis = Hrvatski otoci na obali Jadranskog mora |visina okvira = 150 }} === Batimetrija === [[Datoteka:Adriatic Sea Bathymetry.svg|mini|desno|Dubina Jadranskog mora prikazana [[Izobate|izobatama]]]] Prosječna dubina Jadrana je 252,5 metara, a njegova maksimalna dubina je 1233 metra. Međutim, Sjeverni Jadran je rijetko dublji od 100 metara.<ref name="Blake"/> Sjeverni Jadran, koji se prostire između [[Venecija|Venecije]] i [[Trst]]a do linije koja povezuje [[Ancona|Anconu]] i [[Zadar]], je na svom najsjevernijem dijelu dubok samo 15 metara, dok se postepeno prema jugu ta dubina povećava.<ref name="Cushman">Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 122.</ref> Srednji Jadran se prostire južnije od linije Ancona-Zadar, s 270 metara dubokom Srednje Jadranskom jamom. Na jugu Srednjeg Jadrana se nalazi 170 metara duboki Palagruški prag, koji odvaja Srednji od 1200 metara duboke depresije u Južnom Jadranu. Dalje prema jugu, morsko dno se uzdiže do 780 metara dubokog Otrantskog praga na granici Jadranskog i [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Južni Jadran je po mnogočemu sličan sjevernom dijelu Jonskog mora.<ref>Bombace 1992., str. 379.-382.</ref> Poprečno, Jadransko more je asimetrično kao i Jonsko. Obala [[Apeninski poluotok|Apeninskog poluotoka]] je relativno slabo razvedena s vrlo malo otoka. Kao kontrast, obala [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] je vrlo razvedena s mnogo otoka, osobito u Hrvatskoj. Na razvedenost obale su utjecali [[Dinaridi]] koji su vrlo blizu obale, dok su Apenini mnogo dalje od obalne crte.<ref name="Cushman"/> === Hidrologija === [[Datoteka:Adriatic Sea Currents 2.svg|mini|lijevo|250px|Shematski prikaz morstkih struja u Jadranu Crvena - površinske struje Plava - dubinske struje]] Dinamiku priobalnih voda najviše određuje asimetrična obala i protok vode iz Mediterana kroz Otrantska vrata uz istočnu obalu.<ref name="Adriamed">{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|accessdate=29. siječnja 2012.|last3=Milone|unused_data=last3Milone}}</ref> "Glatka" talijanska obala (s vrlo malo izbočenja i otoka) omogućava miran protok Zapadne jadranske struje, koja se sastoji od površinske relativno svježe vodene mase i dublje hladne i guste vodene mase.<ref>Del Negro 2001., str. 478.</ref> Obalne struje na suprotnoj obali su mnogo kompleksnije, zbog krševite obale, mnogo otoka i blizine [[Dinaridi|Dinarida]]. Blizina Dinarida je uzrok značajnih temperaturnih varijacija između mora i zaleđa, što dovodi do pojave [[Bura|Bure]]. Razlike između morskih mijena su blage, najčešće manje od 30 centimetara.<ref> Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 218.</ref> Normalne visine [[Plima|plime]] i [[Oseka|oseke]] se mogu značajno povećati, što dovodi do poplavljanja obale; ovaj fenomen je najpoznatiji u [[Italija|Italiji]], osobito gradu [[Venecija|Veneciji]]. Takve varijacije mogu povećati normalne razine za više od 140 cm<ref>Valiela 2006., str. 49–56.</ref>, a najviša visine plime od 194 cm je izmjerena [[4. studenog]] [[1966.]] godine.<ref>Gower 2010., str. 11.</ref> Takvo drastično povećanje amplitude plime uzrokuje kombinacije nekoliko faktora, uključujući položaj [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, metorološki faktori kao olujni udari [[Jugo|Juga]] i geometrijski oblik uvale ''(koji smanjuje ili povećava astronomski faktor)''.<ref>Camuffo 2001., str. 107.–108.</ref> Nadalje, oblik Jadranskog mora koje je izduženo i usko je uzrok oscilacija u kretanju vode uz glavne osi bazena.<ref>Ferla 2005, str. 101.</ref> Na posljetku, Venecija je najugroženija takvim poplavama zbog slijeganja obalnog tla čime ona "tone" sve niže.<ref>Standish 2011., str. 5–6.</ref> Neobično visoke plime su zabilježene i drugdje na Jadranu, primjerice u [[Kopar|Kopru]], [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u.<ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-zasnijezenoj-sloveniji-raste-vodostaj-rijeka-more-poplavilo-obalu.html|title=U Sloveniji more poplavilo obalu|date=9. studenog 2010.|accessdate=26. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Nova TV]]|title=Zadar: Zbog velike plime more poplavilo obalu|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zadar-zbog-plime-more-poplavilo-rivu.html|date=25. prosinca 2009.|accessdate=26. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{cite news|work=[[Vijesti]]|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/jugo-i-niski-tlak-more-poplavilo-sibensku-rivu/526311.aspx|title=Jugo i niski tlak: More poplavilo šibensku rivu|date=1. prosinca 2010.|accessdate=26. siječnja 2012.}} </ref> [[Datoteka:Vrulja kod Omiša.jpg|mini|desno|Podvodni izvor (vrulja) kraj [[Omiš]]a. Primjećuje se mreškanje vode]] Procjenjuje se da se cijeli volumen Jadrana izmjeni kroz Otrantska vrata za 3,4±0,4 godina, što je vrlo kratko razdoblje (za usporedbu, oko 500 godina je potrebno da se izmjeni sva voda u [[Crno more|Crnom moru]]). Ovako kratko razdoblje je iznimno važno zbog isteka rijeka u Jadransko more koji iznosi do 5700 m3/s. Ova brzina isteka iznosi 0.5% ukupnog volumena Jadrana, ili sloj od 1,3 metra slatke vode svake godine. Najveći doprinos pritka ima rijeka Po (28%)<ref>{{cite journal|publisher=Institute for Medical Research and Occupational Health|issn=0004-1254|journal=Archives of Industrial Hygiene and Toxicology|title=Marine Radioecology and Waste Management in the Adriatic|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=7507&lang=en|first1=Zdenko|last1=Franić|first2=Branko |last2=Petrinec|volume=57|issue=3|year=2006.|month=rujan|pages=347–352|accessdate=4. veljače 2012.|pmid=17121008}}</ref>, s prosječnim istjekom od 1569 m3/s. Ako gledamo najveće pritoke u Mediteranu, rijeka Po je na drugom mjestu, a prate ju [[Neretva]] i [[Drin]] koje su na trećem i četvrtom. Značaje pritoke slatke vode čine i podzemne tekućice koje izviru pod vodom - vrulje.<ref>{{cite journal|url=http://www.clas.ufl.edu/users/jbmartin/website/Classes/Surface_Groundwater/Class%206/Taniguchi%20et%20al.%202002%20Hydrological%20processes%20review.pdf|format=PDF|title=Investigation of submarine groundwater discharge|journal=Hydrological Processes|issn=1099-1085|publisher=[[John Wiley & Sons]]|year=2002.|pages=2115–2159|volume=16|accessdate=27. siječnja 2012.|first1=Makoto |last1=Taniguchi|doi=10.1002/hyp.1145|last2=Burnett|first2=William C|last3=Cable|first3=Jaye E|last4=Turner|first4=Jeffrey V|issue=11}}</ref> Procjenjuje se da se kroz podzemne vode slije više od 29% ukupnog pritoka slatke vode u Jadranu. Podzemni izvodi uključuju i termalne izvore, koji su otkriveni blizu grada [[Izola]]. Termalna voda je bogata [[sumporovodik]]om, temperature od 22 od 29,6 oC i omogućava razvoj specifičnog ekosustava.<ref>{{cite journal|url=http://zgs.zrc-sazu.si/Portals/8/Geografski_obzornik/go_2004_2.pdf|journal=Geografski obzornik|year=2004.|volume=51|issue=2|issn=0016-7274|publisher=Association of the Geographical Societies of Slovenia|language=Slovenski|first=Jože|last=Žumer|title=Odkritje podmorskih termalnih izvirov|pages=11–17}} {{sl icon}}</ref> [[Jadranski slijev]] čini trećinu od ukupnog volumena dotoka slatke vode u Sredozemnom moru.<ref>Cushman-Roisin, Gačić & Poulain 2001., str. 145.</ref> === Temperatura i slanost === Temperature na površini Jadrana su ljeti od 22 do 24oC ili 12 do 14oC zimi ako izuzmemo sjeverni dio Jadrana u kojem se temperatura zimi spušta do 9oC. Sezonske temperaturne razlike se javljaju kao longitudinalni gradijent u Sjevernom Jadranu i transverzalni gradijent u srednjem i južnom Jadranu<ref name="Artegiani">{{cite journal|journal=[[Journal of Physical Oceanography]]|issn=0022-3670|publisher=[[American Meteorological Society]]|title=The Adriatic Sea General Circulation. Part I: Air–Sea Interactions and Water Mass Structure|volume=27|month=kolovoz|year=1997.|pages=1492.–1514.|last1=Artegiani|first1=A|first2=E|last2=Paschini | first3 = A|last3=Russo|first4=D|last4=Bregant|first5=F|last5=Raicich|first6=N|last6=Pinardi|doi=10.1175/1520-0485(1997)027<1492:TASGCP>2.0.CO;2|issue=8|format=PDF|url=http://journals.ametsoc.org/doi/pdf/10.1175/1520-0485(1997)027%3C1492%3ATASGCP%3E2.0.CO%3B2}}</ref> zbog zemljopisnih karakteristika mora; pliće je i bliže obali (izduženog oblika).<ref>Zore-Armanda 1979., str. 43.</ref> Tijekom posebno hladnih zima, more se na nekim plićim mjestima može zalediti, osobito u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]], ali bilo je takvih slučajeva i mnogo južnije kod grada [[Tisno]].<ref>Loinello, Malanotte-Rizzoli & Boscolo 2006., str. 47–53.</ref><ref>{{cite news|work=[[RTL Televizija]]|url=http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/24169/led-okovao-svjetionik-u-tisnom-smrznulo-more/|title=Led okovao svjetionik, u Tisnom smrznulo more|date=16. prosinca 2010.|accessdate=2. veljače 2012.}}</ref> Južni Jadran je zimi topliji 8o do 10oC od sjevernijih područja.<ref>Lipej & Dulčić 2004, str. 293.</ref> Razlike u [[Salinitet|slanosti]] mora su također prisutne i variraju između 38 i 39 promila.<ref name="Artegiani" /> Južni Jadran je nešto slaniji zbog dotoka slanije vode iz istočnog Sredozemlja.<ref>Lipej & Dulčić 2004, str. 293.</ref> === Klima === Kao i kod većine područja na Sredozemlju, Jadransko more i kopnene mase koje ga okružuju imaju Mediteransku klimu, vrstu suptropske klime. Pošto se more nalazi na srednjim zemljopisnim dužinama ima promjenjivu sezonsku klimu. Ljeta su topla do vruća i suha, a zime su blage do hladne i kišovite. Godišnja prosječna temperatura zraka se mijenja u opsegu od oko 20oC.<ref name="Artegiani"/> Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] južni i srednji Jadran je klasificiran da ima [[Sredozemna klima|mediteransku klimu s vrućim ljetima]] (Csa), a sjeverni dio Jadrana da ima [[Suptropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] (Cfa).<ref>{{cite web|publisher=[[University of Salento]]|format=PDF|first=Piero|last=Lionello|url=http://www.dsm.unisalento.it/webutenti/piero.lionello/public/book/mb_0_PL/chapter0_V6.pdf|title=Mediterranean climate: Background information|accessdate=27. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{cite journal|publisher=[[University of Zadar]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14843|first1=Tomislav |last1=Šegota|first2=Anita|last2=Filipčić|pages=17–37|title=Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje|journal=Geoadria|volume=8|issue=1|year=2003.|month=June|accessdate=27. siječnja 2012.}}</ref> Dominantni vjetrovi zimi su [[Jugo]] i [[Bura]]. Bura puše kroz klance i prevoje na Dinaridima i donosi hladan i suh zrak s kontinenta. Najveće brzine dostiže u područjima Trsta, Senja i Splita, s naletima vjetra koji dostižu brzine do 180 km/h. Jugo donosi vlažan i topao zrak i često sa sobom nosi pijesak iz Sahare čime uzrokuje prljave kiše. {|class="wikitable" |- ! colspan=7|Klimatske karakteristike nekih većih gradova na Jadranu |- ! rowspan=3|Grad ! colspan=2|Srednja temperatura (dnevni maksimum) ! colspan=4|Srednja količina padalina (kišni dani) |- ! colspan=1| siječanj ! colspan=1| srpanj ! colspan=2| siječanj ! colspan=2| srpanj |- ! °C ! °C ! mm ! dana ! mm ! dana |- align=center | [[Bari]] | 12,1 | 28,4 | 50,8 | 7,3 | 27,0 | 2,6 |- align=center | [[Dubrovnik]] | 12,2 | 28,3 | 95,2 | 11,2 | 24,1 | 4,4 |- align=center | [[Rijeka]] | 8,7 | 27,7 | 134,9 | 11,0 | 82,0 | 9,1 |- align=center | Split | 10,2 | 29,8 | 77,9 | 11,1 | 27,6 | 5,6 |- align=center | Venecija | 5,8 | 27,5 | 58,1 | 6,7 | 63,1 | 5,7 |- | colspan=7|Izvor: [[Svjetska meteorološka organizacija]]<ref>{{cite web|publisher=[[World Meteorological Organization]]|url=http://www.worldweather.org/europe.htm|title=World Weather Information Service|accessdate=27. siječnja 2012.}}</ref> |} === Naseljenost === {|class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%" |- ! style="text-align:center;" colspan="11"|Najveći gradovi na Jadranskoj obali |- !rowspan=23 width:150| [[File:Bari02.jpg|135px|Bari]] Bari [[File:Venezia veduta aerea.jpg|border|135px|Venecija]] Venecija ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|broj ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|grad ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|država ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|regija/županija ! style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|stanovništvo (gradsko) !rowspan=23 width:150| [[File:Trieste-IMG 3064.JPG|135px|Trst]] Trst [[File:City-of-Split.jpg|135px|Split]] Split |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|1||align=left|'''[[Bari]]'''||Italija||[[Apulija]]||320.475 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|2||align=left|'''[[Venecija]]'''||Italija||[[Veneto]]||270.884 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|3||align=left|'''[[Trst]]'''||Italija||[[Furlanija-Julijska krajina]]||205.535 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|4||align=left|'''[[Split]]'''||Hrvatska||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-Dalmatinska]]||165.893 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|5||align=left|'''[[Ravenna]]'''||Italija||[[Emilia-Romagna]]||159.497 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|6||align=left|'''[[Rimini]]'''||Italija||Emilia-Romagna||142.579 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|7||align=left|'''[[Rijeka]]'''||Hrvatska||[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-Goranska]]||127,498 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|8||align=left|'''[[Pescara]]'''||Italija||[[Abruzzo]]||123.103 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|9||align=left|'''[[Drač]]'''||Albanija||[[Durrës County|Durrës]]||115.550 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"|10||align=left|'''[[Ancona]]'''||Italija||[[Marke]]||101.210 |- | colspan="5" style="text-align:center; background:#f5f5f5;"|Izvori: Hrvatski popis stanovništva 2011.,<ref name="Croatian Census 2011">{{Croatian Census 2011 First Results}}</ref> Talijanski nacionalni statistički institut (2011.),<ref name="Italian Census 2011">{{cite web|publisher=[[National Institute of Statistics (Italy)]]|language=Italian|url=http://demo.istat.it/pop2011/index.html|title=Vista per singola area|trans_title=Individual area review|accessdate=30 January 2012|year=2011}}</ref> Albanski popis stanovništva 2011.<ref name="Albanian Census 2011">{{cite web |url=http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf|title=Population and Housing Census in Albania|year=2011 |publisher=Institute of Statistics of Albania|accessdate=21. lipnja 2012.}}</ref> |} {{clear}} Na obalama i otocima Jadranskog mora nalazi se mnogo manjih naselja i samo nekoliko većih gradova. Među najvećima su talijanski Bari, Venecija, Trst, Ravenna i Rimini, hrvatski Split, Rijeka i Zadar, albanski Drač i Valona i slovenski Kopar. Ukupno na Jadranskim obalama živi oko 3,5 milijuna ljudi.<ref>{{cite journal|publisher=Croatian Geographic Society|issn=1331-5854|journal=Hrvatski geografski glasnik|first1=Bogdan |last1=Sekulić|first2=Ivan|last2=Sondi|volume=59|issue=1|month=prosinac|year=1997.|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95871|accessdate=27. siječnja 2012.|title=Koliko je Jadran doista opterećen antropogenim i prirodnim unosom tvari?}}</ref> == Upravljanje obalom == [[Datoteka:MOSE Project Venice from the air.jpg|mini|desno|[[Projekt MOSE (Venecija)|Projekt MOSE]] sjeverno od otoka [[Lido di Venezia]]]] Grad [[Venecija]] je sagrađen na skupini otoka koji se nalaze uz obalu i u opasnosti je zbog slijeganja sedimenta, a ista opasnost je prisutna u delti rijeke [[Pad|Po]]. Slijeganje uzrokuje voda koje odnosi sa sobom sedimentno tlo, a efekt se pojačava iskopavanjem pijeska za industriju, korištenjem vode za agrikulturu i crpljenjem podzemnih izvora vode.<ref name=WW>{{cite web|title=Facing Water Challenges in the [[Po (river)|Po]] River Basin, Italy: A WWDR3 Case Study|url=http://waterwiki.net/index.php/Facing_Water_Challenges_in_the_Po_River_Basin,_Italy:A_WWDR3_Case_Study|publisher=waterwiki.net|year=2009|accessdate=6. travnja 2009.}}</ref><ref name=AM>{{cite web|title=Po Basin Case study status report|first1=Meri|last1=Raggi|first2=Davide|last2=Ronchi|first3=Laura|last3=Sardonini|first4=Davide |last4=Viaggi|publisher=AquaMoney|date=4. travnja 2006.|format=PDF|accessdate=21. ožujka 2012.|url=http://aquamoney.org/sites/download/poit.pdf}}</ref> Potapanje Venecije je usporeno nakon odluke donesene [[1960-ih]] da se zabrane [[Arteški bunar|arteški bunari]], ali je grad i dalje bio u opasnosti od potopa za vrijeme većih [[Morske mijene|plima]]. Nedavne provedene studije pokazuju da grad više ne tone,<ref>{{cite news |title = Technology: Venetians put barrage to the test against the Adriatic |issue = 1660 |work=[[New Scientist]] magazine |date = 15. travnja 1989. |url = http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archiveurl = http://web.archive.org/web/20071011072114/http://media.newscientist.com/article/mg12216602.900-technology-venetians-put-barrage-to-the-test-against-theadriatic-.html |archivedate = 11. listopada 2007. |accessdate =10. listopada 2007.}}</ref><ref>{{cite news |title = Venice's 1,500-year battle with the waves |work=[[BBC Online News]] |date = 17. srpnja 2003. |url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3069305.stm |accessdate =10. listopada 2007.}}</ref> ali unatoć tome je i dalje spreman za hitne obrane od poplava. Bivši talijanski premijer [[Silvio Berlusconi]] je u svibnju [[2003.]] predstavio [[Projekt MOSE (Venecija)|projekt MOSE]] ([[Talijanski|tal.]] Modulo Sperimentale Elettromeccanico, u prijevodu eksperimentalni elektromehanički modul) koji bi trebao u budućnosti čuvati grad od poplava. Prijedlog projekta je da se položi 79 pokretnih pontona duž morskog dna na trima ulazima u Venecijansku lagunu. Kada razina plime prijeđe 110 cm, pontoni bi se napunili zrakom tvoreći [[Brana|branu]] i blokirali nadolazeći plimni val s Jadranskog mora. Predviđeno je da će projekt biti dovršen do [[2014.]] godine.<ref>{{cite news |title = 'Moses project' to secure future of [[Venice]] |work= Telegraph News |date = 11. siječnja 2012. |url = http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/3629387/Moses-project-to-secure-future-of-Venice.html|accessdate =11. siječnja 2012.}}</ref> == Geologija == [[File:Adriatic Plate.jpg|mini|lijevo|Granice [[Jadranska mikroploča|Jadranske mikroploče]]]] [[Geofizika|Geofizičke]] i [[Geologija|geološke]] informacije pokazuju da su Jadransko more i dolina rijeke [[Pad|Po]] dio [[litosferne ploče]] nazvane [[Jadranska mikroploča]]. Pretpostavlja se da se ta ploča odvojila od [[Afrička ploča|Afičke ploče]] u [[Mezozoik]]u. Odvajanje je počelo tijekom srednjeg i kasnijeg [[trijas]]a, kada je i počelo taloženje [[Vapnenac|vapnenca]]. Između stadija [[Norik]] i [[Gornja kreda|Gornje krede]] stvorio se debeli niz karbonatnih sedimenata ([[dolomit]]a i [[vapnenac|vapnenca]]) dubok gotovo 8 kilometara i tvorili takozvanu Jadransku karbonatnu platformu.<ref name="Surić">{{cite journal|publisher=[[Sveučilište u Zadaru]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14808|journal=Geoadria|title=Submerged Karst – Dead or Alive? Examples from the eastern Adriatic Coast (Croatia)|first=Maša |last=Surić|pages=5–19|volume=10|issue=1|month=lipanj|year=2005.|accessdate=28. siječnja 2012.}}</ref> Ostaci te platforme se mogu naći u Jadranskom moru i okolnom mladom nabranom gorju (Južne [[Alpe]] i [[Dinaridi]]). Tijekom [[Eocen|Eocena]] i ranog [[Oligocen|Oligocena]], ploča se pomaknula na sjever i sjeveroistok i zajedno s [[Afrička ploča|Afričkom]] i [[Euroazijska ploča|Euroazijskom pločom]] imala je utjecaja na [[Alpska orogeneza|Alpsku orogenezu]] tijekom koje su uzdignuti Dinaridi i Alpe. U kasnije [[Oligocen|Oligocenu]], kretanje ploče se okrenulo i zajedno s Euroazijskom pločom sudjelovalo u [[Apeninska orogeneza|Apeninskoj oregenezi]] tijekom koje je uzdignut [[Apeninski poluotok]] i gorski masiv [[Apenini]].<ref name="Juračić">{{cite web|publisher=[[Sveučilište u Zagrebu]], Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek|language=Croatian|title=Mladen Juračić|trans_title=Geologija mora, Mediteran i Jadran|url=http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geologija.mora/Geol.mora.13.Med.Jadran.pdf|format=PDF|accessdate=28. siječnja 2012.}}</ref> Neprekinuti obruč povećane seizmičke aktivnosti u Jadranu, zajedno s obručem [[navlaka]] (rasjed), orijentiranog sjeveroistok-jugozapad i identičnom orijentacijom Apenina i Dinarida pokazuje da se ploča okreće suprotno od kazaljke sata.{{sfn|Muço|2006|p=352}} Aktivni rasjed dužine 200 km se nalazi sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a, uzdižući Dalmatinske otoke kako Jadranska mikroploča podvlači pod Euroazijsku. Nadalje, rasjed izaziva primicanje južnog vrha Apeninskog poluotoka prema [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] za oko 0,4 cm godišnje. Ako se ovakvo kretanje nastavi, Jadransko more će se zatvoriti za otprilike 50 do 70 milijuna godina.<ref>{{cite news|work=[[National Geographic (magazine)|National Geographic]]|publisher=[[National Geographic Society]]|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2008/01/080125-europe-fault.html|title=New Fault Found in Europe; May "Close Up" Adriatic Sea|first=Sara|last=Goudarzi|date=25. siječnja 2008.|accessdate=28. siječnja 2012.}}</ref> U sjevernom Jadranu, obala zapadne [[Istra|Istre]] i [[Tršćanski zaljev|Tršćanskog zaljeva]] konstantno tone. U zadnjih dvjesto godina je potonula oko 1,5 metara.<ref>{{cite journal|journal=Quaternary Science Reviews|issn=0277-3791|publisher=[[Elsevier]]|url=http://people.rses.anu.edu.au/lambeck_k/pdf/265.pdf|format=PDF|title=Sea-level change during the Holocene in Sardinia and in the northeastern Adriatic (central Mediterranean Sea) from archaeological and geomorphological data|first1=F |last1=Antonioli|pages=2463–2486|year=2007.|accessdate=4. veljače 2012.|doi=10.1016/j.quascirev.2007.06.022 |first2=M|last2=Anzideib|first3=K|last3=Lambeckc|first4=R|last4=Auriemmad|first5=D|last5=Gaddie|first6=S|last6=Furlanif |first7=P|last7=Orrug|first8=E|last8=Solinash|first9=A|last9=Gasparii|volume=26|issue=19–21}}</ref> U srednjem Jadranskom bazenu, postoje dokazi o vulkanskoj aktivnosti tijekom razdoblja [[Perm (geološko razdoblje)|Perma]] oko [[Komiža|Komiže]] na otoku [[Vis]]u i vulkanskih otoka [[Jabuka (otok)|Jabuke]] i [[Brusnik]]a.<ref>{{cite news|newspaper=[[Zadarski list]]|url=http://www.zadarskilist.hr/clanci/30042011/ostaci-prastarog-vulkana-u-jadranu|language=Croatian|title=Ostaci prastarog vulkana u Jadranu|first=Branimir|last=Vukosav|date=30. travnja 2011.|accessdate=24. veljače 2012.}}</ref> [[Potresi]] se u ovoj regiji bilježe od davnina.{{sfn|Muço|2006|p=351}} Nedavni jači potres jačine 7 po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]] je pogodio [[Potres u Crnoj Gori 1979.|Crnu Goru 1979. godine]].<ref>{{cite web|publisher=Montenegro seismological observatory|url=http://www.seismo.co.me/Historical.htm|title=Historical Seismicity of Montenegro|accessdate=6. veljače 2012.}}</ref> Od ostalih većih potresa, u povijesti su zapamćeni 1627. na poluotoku Gargano i [[Potres u Dubrovniku 1667.|1667. veliki potresu u Dubrovniku]], oba popraćena jakim [[cunami]]jem.{{sfn|Soloviev et al.|2000|pp=47–52}} U posljednjih 600 godina, cunamiji su se u Jadranu pojavili petnaestak puta.<ref>{{cite journal|journal=Natural Hazards|url=http://www.springerlink.com/content/5140744064371566/|doi=10.1007/s11069-011-9916-3|volume=61|issue=2|title=Historical tsunamis in the Adriatic Sea|year=2012.|issn=1573-0840|publisher=International Society for the Prevention and Mitigation of Natural Hazards|accessdate=6. veljače 2012.|first1=Mira|last1=Pasarić|first2=B|last2=Brizuela|first3=L|last3=Graziani|first4=A|last4=Maramai|first5=M|last5=Orlić|page=281}}</ref> === Naslage na morskom dnu === [[Datoteka:Spring Runoff in the Adriatic Sea.jpg|mini|desno|Talog uz talijansku obalu u Jadranskom moru]] U Jadranu su pronađeni razni tipovi morskog taloga (sedimenta). Sjeverni Jadran je pretežito plitak i karakterističan je po pijesku iz vremena kada je razine vode bila niža i to područje bilo [[obala]]. U predjelima dubljim od 100 metara, tipično je [[mulj]]evito [[korito]].<ref name="Adriamed">{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|accessdate=29. siječnja 2012.|last3=Milone|unused_data=last3Milone}}</ref>{{sfn|Schwartz|2005|p=575}} Jadran je [[Geomorfologija|geomorfološki]] podijeljen na pet jedinica. "Sjeverni Jadran" (do dubine od 100 metara), "Sjeverni Jadran otočno područje" (veliki Kvarnerski otoci) je zaštićeno od taloženja sedimenata s vanjskim otocima, "Srednji Jadran otočno područje" (veliki Dalmatinski otoci), "Srednji jadran" (karakterizira ga srednje jadranska depresija) i "Južni Jadran" koji se sastoji od obalnog spruda i južno jadranske depresije. Sedimenti nataloženi u Jadranu danas pretežito dolaze sa sjeverozapadne obale, a nanose ih rijeke [[Pad|Po]], [[Reno (rijeka)|Reno]], [[Adige]], [[Brenta|Brenta]], [[Tagliamento]], [[Piave]] i [[Soča]]. Količina sedimenata koje nose rijeke istočne obale, [[Rječina]], [[Zrmanja]], [[Krka]], [[Cetina]], [[Ombla]], [[Dragonja]], [[Mirna]], [[Raša (rijeka)|Raša]] i [[Neretva]] je zanemariva, jer se ti sedimenti većinom talože na ušćima tih rijeka. Jadranska zapadna obala je [[Aluvij|aluvijalna]] i terasasta, dok je istočna obala većinom kamenita uz izuzetak najjužnijeg dijela u [[Albanija|Albaniji]] koja ima pješčane uvale i stjenovite [[rt]]ove.<ref name="Juračić"/> === Obala === Istočna obala, osobito hrvatski dio je najrazvedenija obalna linija na Sredozemlju.{{sfn|Randić|2002|pp=155–156}} Većina istočne obale karakterizira krška topografija, razvijena vremenskim utjecajem na Jadransku karbonatnu platformu. [[Karstifikacija]] je započela nakon zadnjem uzdizanja Dinarida u [[Oligocen]]u i u [[Miocen|Miocenu]] tijekom kojeg su [[karbonatne stijene]] izložene atmosferskim prilikama. Vremenskom utjecaju je bilo izloženo i 120 metara obale koja se trenutno nalazi ispod površine mora, a bila je obala tijekom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Procjenjuje se da su neke krške formacije iz ranijih razdoblja niske razine mora, najviše tijekom [[Mesinska kriza saliniteta|Mesinske krize slaniteta]].<ref name="Surić"/> Krš se razvio i u [[Apulija|Apuliji]] iz Apulijanske karbonatne platforme.<ref>{{cite journal|format=PDF|url=http://carsologica.zrc-sazu.si/downloads/401/Parise.pdf|journal=Acta Carsologica|volume=40|issue=1|pages=73–93|year=2011.|first=Mario|last=Parise|title=Surface and subsurface karst geomorphology in the Murge (Apulia, Southern Italy)|accessdate=28. siječnja 2012.|issn=0583-6050|publisher=[[Slovenian Academy of Sciences and Arts]]}}</ref> Najveći dio istočne obale se sastoji od karbonatnih stijena, dok je [[fliš]] uvelike prisutan u Tršćanskom zaljevu, osobito uz Slovensku obalu gdje je 80 metara visoka [[Strunjanska stijena]] najviša stijena na cijelom Jadranu i jedina takvog tipa na istočnom Jadranu.<ref>{{cite web|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2008/strunjan_cela_1009.pdf|format=PDF |title=Zavarovano območje narave: Krajinski park Strunjan / Area prottetta: Parco naturale di Strugnano |trans_title=Protected Area of Nature: Strunjan Landscape Park |publisher=Institute of the Republic of Slovenia for Nature Conservation |year=2008. |accessdate=5. veljače 2012.}}</ref> Fliš je prisutan i na [[Biokovo|Biokovu]], a može se vidjeti i u Albaniji te na zapadnoj Jadranskoj obali.{{sfn|Beccaluva|Shallo|Coltorti|Premti|1997|pp=7–16}}{{sfn|Vezzani|Festa|Ghisetti|2010|pp=6–56}} Postoje izmjene pomorskog i [[aluvij]]alnog sedimenta u delti rijeke Po, na Jadranskoj sjeverozapadnoj obali i prema zapadu do [[Piacenza|Piacenze]], koje datira iz razdoblja [[Pleistocen]]a kada je razina mora rasla i potopila udolinu. Rast razine mora je nastupio nakon zadnjeg ledenog doba, koje je uzdignulo Jadransko more prije otprilike 5500 godina.{{sfn|McKinney|2007|pp=123–132}} Od tada se delta rijeke Po širi. Od 1000 godine prije Krista do 1200 godine poslije Krista prosječno se širila oko 4 metra godišnje.<ref>{{cite journal|title=Distributary channels and their impact on sediment dispersal|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0025322705001945|first1=James P M|last1=Syvitski|journal=Marine Geology|volume=222–223|issue=15|pages=75–94|doi=10.1016/j.margeo.2005.06.030 |month=listopad|year=2005.|publisher=[[Elsevier]]|accessdate=21. svibnja 2010.|last2=Kettner|first2=Albert J|last3=Correggiari|first3=Anna|last4=Nelson|first4=Bruce W|issn=0025-3227}} {{subscription required}}</ref> U 12. stoljeću, delta se širila oko 25 metara godišnje. U 17. stoljeću, delta je postala okoliš kojim upravlja čovjek jer je počeo iskop umjetnih kanala. Od tada se kanalima i novim [[Rukavac|rukavcima]] delta rijeke širi po godišnjoj stopi od 50 metara.<ref>{{cite web|publisher=Theseus Project|url=http://www.theseusproject.eu/wiki/Geological_processes_in_the_Anthropocene:_the_Po_River_Delta|accessdate=28 January 2012|title=Geological processes in the [[Anthropocene]]: the [[Po (river)|Po]] [[River Delta]]}}</ref> Osim već nabrojanih rijeka, u Jadran se samo iz Italije ulijeva više od 20 drugih rijeka, koje također tvore aluvijalnu obalu,{{sfn|Barrocu|2003|p=210}} uključujući lagune Venecije, [[Grado, Friuli-Venezia Giulia|Grado]] i [[Caorle]].<ref>{{cite web|url=http://www.dsa.unipr.it/lagunet/med03/abstracts_Conference.pdf|format=PDF|title=Ecological indicators of estuarine features on hard substrata in the large North Adriatic lagoons|author=Renato Sconfietti|accessdate=31. ožujka 2012.|publisher=Institute for Environment and Sustainability Inland and Marine Waters Unit|work=Proceedings of the International Conference on Southern European Coastal Lagoons: The Influence of River Basin-Coastal Zone interactions|month=studenog|year=2003.}}</ref> Na istočnoj obali postoje manje aluvijalne ravnice u deltama rijeka Dragonje, [[Bojana (rijeka)|Bojane]] i Neretve.<ref>{{cite web|publisher=EURONATUR|url=http://www.euronatur.org/uploads/media/Chapt_1-3_Rapid_assessment_of_the_Ecological_Value_of_the_Bojana-Buna_Delta_01.pdf|format=PDF|title=Rapid assessment of the Ecological Value of the Bojana-Buna Delta|accessdate=3. veljače 2012.}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Croatian Medical Journal|publisher=Medicinska Naklada|title=The Neretva Delta: Green Pearl of Coastal Croatia|first=Jasmina|last=Mužinić|pmc=2121601|year=2007.|volume=48|issue=2|month=travanj}}</ref> == Biogeografija i ekologija == Jadransko more ima jedinstveno vodno tijelo u odnosu na cijelokupnu biokemijsku fizionomiju. Proizvodi anorganske hranjive tvari, a uvozi čestice organskog ugljika i nitrogena kroz Otrantska vrata koja djeluju kao mjesto mineralizacije. Izmjena tvari je mnogo kompleksnija zbog batimetrije mora; 75% vode protjeće kroz tjesnac i kruži oko Palagruškog praga i Sjeverni Jadran utjeće tek na 3-4% vode u Južnom Jadranu.{{sfn|Gačić|Civitarese|Ursella|1999|p=356}} To se reflektira na biogeografiju i ekologiju mora, osobitno na sastav i osobine njegovog ekosustava.{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|pp=291-300}} Glavne biogaografske jedinice su Sjeverni Jadran, Središnji Jadran i Južni Jadran.{{sfn|Bianchi|2007|p=10}} === Flora i fauna === Jedinstvena priroda Jadrana je bogata endemima. U Jadranu je indentificirano više od 7000 životinjskih i biljnih vrsta. Srednji jadran je nabogatiji endemskim vrstama, s 535 indentificiranih vrsta [[Zelena alga|zelene]], [[Smeđa alga|smeđe]] i [[Crvena alga|crvene alge]].<ref name="USAID-Bio">{{cite web|publisher=Natural Resources Management & Development Portal|url=http://rmportal.net/library/content/118_croatia/view?searchterm=en|title=Biodiversity assessment for Croatia|date=31 December 2000|author=Chemonics International Inc|accessdate=31 January 2012}}</ref> Četiri od pet vrsta mediteranske morske trave su pronađene u Jadranu. Najčešće vrste su ''Cymodocea nodosa'' i ''Zostera noltii'', dok su ''Zostera marina'' i ''[[Posidonija|Posidonia oceanica]]'' mnogo rijeđe.<ref>{{cite journal|journal=[[Aquatic Botany]]|volume=77|year=2003|pages=17–25|title=Genome size of Adriatic seagrasses|accessdate=30 January 2012|url=http://www.vliz.be/imisdocs/publications/57225.pdf|format=PDF|issn=0304-3770|first1=Jasna Dolenc|last1=Koce|first2=Barbara|last2=Vilhar|first3=Borut|last3=Bohanec |first4=Marina|last4=Dermastia|doi=10.1016/S0304-3770(03)00072-X}}</ref> Uzduž istočne obale su pronađene mnoge rijetke i zaštićene vrste. Razlog tome je čista i manje zagađena voda od one na zapadnoj obali, za što su zaslužne morske struje koje cirkuliraju u smjeru obrnutom od kazaljke sata. Takav protok vode značajno doprinosi bioraznolikosti država na istočnoj obali. Dobri dupin je često viđen na istočnom akvatoriju, a na hrvatska obala pruža utočište kritično ugoroženoj [[Sredozemna medjvedica|sredozemnoj medvjedici]] i morskim kornjačama.<ref name="USAID-Bio"/> Sjeverni Jadran je osobito bogat ribljim endemskim vrstama.{{sfn|Bombace|1992|pp=379-382}} Oko trideset endemskih vrsta riba je nađenu u samo jednoj ili dvije države čije granice izlaze na Jadran. Razlog tome je krška morfologija obalne i podmorske topografije, uključujući nastanjena podvodna staništa, krških rijeka i područja oko [[vrulja]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Culture (Croatia)]]|first=Ivna|last=Vukšić|format=PDF|url=http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/priroda/4th_NR%20to%20CBD.pdf|title=Fourth national report of the Republic of Croatia to the Convention on Biological Diversity|date=18 May 2009|accessdate=22 March 2012}}</ref> Poznato je 45 podvrsta, endema Jadranske obale i otoka. U jadranu obitava oko 410 vrsta i podvrsta riba, predstavljajući približno 70% mediteranske riblje svojte, s barem 7 vrsta koje žive samo u Jadranu. Zbog pretjeranog izlova ribe, oko 64 poznatih vrsta je pred izumiranjem.<ref name="USAID-Bio"/> Samo mali djelić ribe nađene u Jadranu je došao procesom lesepsijske migracije (eng. Lessepsian migration) i bijegom iz [[marikultura]].{{sfn|Lipej|Dulčić|2004|p=300}} === Zaštićena područja === [[Datoteka:Tremiti 00.jpg|mini|lijevo|otočje [[Tremiti]], zaštićeno područje]] Bioraznolikost u Jadranu je velika i duž obale postoji nekoliko zaštićenih područja. U Italiji su to [[Miramare]] u Tršćanskom zaljevu (Sjeverni Jadran), [[Torre del Cerrano]] i otočje [[Tremiti]] u srednjejadranskom bazenu i [[Torre Guaceto]] u južnoj [[Apulia|Apuliji]].<ref name="EU-Casestudy"/><ref>{{cite web|url=http://www.torredelcerrano.it/dove-siamo.html|language=Italian|work=Torre del Cerrano|title=Dove Siamo|trans_title=Where We Are|accessdate=24 March 2012|year=2010}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Miramare je uspostavljeno 1986. godine i pokriva oko 30 hektara obale i 90 hektara mora. Područje obuhvaća 1,8 kilometara oblane linije blizu rta Miramare.<ref>{{cite web|publisher=La Riserva Marina di Miramare|url=http://www.riservamarinamiramare.it/riserva/index.htm|title=La Riserva|trans_title=The reserve|language=Italian|accessdate=31 January 2012}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre del Cerrano je osnovano 2009., a prostire se 5,7 km (3 nautičke milje) od obale prema pučini uz 7 km dugu obalnu crtu. Različite zone zaštićenog područja pokrivaju područje od 37 km2 površine mora.<ref>{{cite web|publisher=Marine Protected Area Torre Cerrano|url=http://www.torredelcerrano.it/en/the-marine-protected-area.html|title=The Marine Protected Area|accessdate=31 January 2012}}</ref> Otočje Tremiti je zaštićeno od 1989., dok s sami otoci dio Nacionalnog parka Gargano.<ref>{{cite web|publisher=tremiti.eu|url=http://www.tremiti.eu/isole/riserva_marina/parco.aspx|language=Italian|title=Riserva Marina delle Isole Tremiti|trans_title=Tremiti Islands Marine Reserve|accessdate=31 January 2012}} {{it icon}}</ref> Zaštićeno područje Torre Guaceto, koje se nalzi blizu Brindisi i Carovingo, pokriva područje od 2227 hektara i u blizini Državni rezervat Torre Guaceto koji pokriva 1114 hektara obale i dijeli 8 kilometara obalne linije s zaštićenim područjem mora.<ref>{{cite web|publisher=Consorzio di Gestione di Torre Guaceto|url=http://www.parks.it/riserva.marina.torre.guaceto/Epar.php|title=Protected Area|accessdate=31 January 2012}}</ref> Nadalje na talijanskoj Jadranskoj obali se nalazi 10 međunarodno važnih močvarnih područja zaštićenih [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-italy/main/ramsar/1-30-168%5E16565_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Italy|accessdate=3 February 2012}}</ref> [[Datoteka:Kornati islands.jpg|mini|desno|[[Nacionalni park Kornati]]]] U Hrvatskoj je sedam zaštićenih podučja: [[Brijuni]] i [[Limski kanal]] uz obalu Istarskog poluotoka; Kornati i Telašćica u srednje jadranskom bazenu, blizu Šibenika; i Lastovsko otočje, Malostonski zaljev i otok Mljet u južnoj Dalmaciji.<ref name="EU-Casestudy"/> Nacionalni park Brijuni obuhvaća 743,3 hektara arhipelaga i 2651,7 hektara okolnog mora.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/general_info|title=General Info|accessdate=31 January 2012}}</ref> Proglašen je nacionalnim parkom 1999. godine.<ref>{{cite web|publisher=[[Brijuni]] national park|url=http://www.brijuni.hr/en/about_us/documents_and_reports|title=Documents and reports|accessdate=31 January 2012}}</ref> [[Limski kanal]] je 10 kilometarski rijas rijeke Pazinčice.<ref>{{cite web|publisher=City of [[Rovinj]]|url=http://www.rovinj.hr/rovinj/rovinj/priroda/limski-kanal|title=Limski kanal|trans_title=Lim Canal|language=Croatian|accessdate=31 January 2012}} {{hr icon}}</ref> Nacionalni park Kornati je utemeljen 1980. i prostire se na 220 km2, uključujući 89 otoka i hridi. Morski okoliš obuhvaća tri četvrtine ukupne površine parka, dok ukupna duljina obale iznosi 238 km.<ref>{{cite web|publisher=[[Kornati]] national park|url=http://www.kornati.hr/eng/index.asp#|title=Welcome back to the National Park Kornati|accessdate=31 January 2012}}</ref> Nacionalni park Telašćica se nalazi na Dugom otoku i osnovan je 1998. godine. Park pokriva 69 km oblane linije, 22,95 km2 kopna i 44,55 km2 mora.<ref>{{cite web|publisher=Telašćica nature park|url=http://www.telascica.hr/opci-podaci.php?lang=en|title=Nature Park Telašćica|accessdate=31 January 2012}}</ref> Malostonski zaljev je na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sjevernije od poluotoka Pelješac i obuhvaća 48 km2 morskog područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Park prirode Lastovsko otočje je utemeljn 2006. i sadrži 44 otoka i hridi, 55 km2 kopna i 143 km2 mora.<ref>{{cite web|publisher=Lastovo nature park|url=http://www.pp-lastovo.hr/en/lastovo/about-us/nature-park|title=About Us|accessdate=22 April 2012}}</ref> Nacionalni park Mljet je utemeljen 1960., pokriva površinu od 24 km2. Ramsarskom konvencijom je zaštićena delta Neretve kao značajno međunarodno močvarno područje.<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-anno-croatia/main/ramsar/1-30-168%5E16461_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Croatia|accessdate=3 February 2012}}</ref> [[Datoteka:Karavasta.jpg|mini|lijevo|[[Laguna Kravasta]] u Albaniji]] U Sloveniji, morska i obalna zaštićena prirodna područja su Park prirode Sečovlje Salina, Park prirode Strunjan, Prirodni rezervat Škocjan Inlet i spomenici prirode [[Debeli Rtič]], [[Cape Madona]] i [[Jezera Fiesa]].<ref name="SI-PAs">{{cite journal|url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Vidmar_Turk_2538.pdf|pages=159–170|accessdate=10 August 2012|issn=0506-4252|first1=Barbara|last1=Vidmar|first2=Robert|last2=Turk|title=Marine protected areas in Slovenia: How far are we from the 2012/2020 target?|month=September|year=2011|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|volume=Suppl.|issue=1|format=PDF|journal=Varstvo narave}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.zrsvn.si/sl/informacija.asp?id_meta_type=63&id_informacija=651 |title=Naravni spomenik Jezeri v Fiesi |language=Slovene |trans_title=The Fiesa Lakes Natural Monument |publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia |accessdate=4 February 2012}} {{sl icon}}</ref> Park prirode Sečovlje Salina je osnovan 1990. i pokriva 721 hektar, te obuhvaća četiri prirodna rezervata.<ref name="SORSYB11-40">{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/01-11.pdf|format=PDF|issue=50|title=Territory and climate|chapter=Enlarged protected areas of nature – natural parks|date=30 June 2011|journal=Statistical Yearbook|page=38|author=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|issn=1318-5403|accessdate=4 February 2012}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |url=http://www.dedi.si/dediscina/430-secoveljske-soline |title=Sečoveljske soline |trans_title=Sečovlje Saltworks |encyclopedia=Enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem – DEDI |first=Primož |last=Pipan |editor1-last=Šmid Hribar|editor1-first=Mateja|editor2-last=Torkar|editor2-first=Gregor|editor3-last=Golež|editor3-first=Mateja|editor4-last=Podjed|editor4-first=Dan|editor5-last=Kladnik|editor5-first=Drago|editor6-last=Erhartič|editor6-first=Bojan|editor7-last=Pavlin|editor7-first=Primož|editor8-last=Jerele|editor8-first=Ines|accessdate=3 February 2012 |language=Slovene}} {{sl icon}}</ref> Godine 1993., područje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom i od međunarodnog je značaja za vrste ptica močvarica.<ref>{{cite web |url=http://www.unep-aewa.org/meetings/en/mop/mop4_docs/national_reports/pdf/slovenia2008.pdf |title=Report of the Republic of Slovenia on the implementation of the Agreement in the period 2005–2007 |publisher=[[Agreement on the Conservation of African-Eurasian Migratory Waterbirds]]|year=2008|accessdate=21 June 2012|format=PDF}}</ref> Park prirode Strunjan je osnovan 2004., pokriva 429 hektara i sadrži dva prirodna rezervata.<ref name="SI-PAs" /><ref name="SORSYB11-40" /> U sastavu parka se nalazi i 4 km dugi klif, najsjeverniju mediteranstku solanu i jedini slovenski sustava laguna.<ref>{{cite web |url=http://www.pap-thecoastcentre.org/pdfs/Synthesis_Report_web.pdf |chapter=Saltpans of Strunjan, Slovenia – proposal |title=Landscape Management Methodologies: Synthesis report of thematic studies |pages=286–291 |first=Nataša |last=Bratina Jurkovič |publisher=[[United Nations Environment Programme]]|month=April |year=2011|accessdate=21 June 2012|format=PDF}}</ref> Ujedno je i najsjevernija točka na kojoj se uzgajaju neke mediteranske biljke.<ref>{{cite journal |url=http://www.zrsvn.si/dokumenti/63/2/2011/Putrle_2532.pdf|format=PDF|title=Landscape Park Strunjan|first=Dejan|last=Putrle|journal=Varstvo narave|page=187|month=September|year=2011|publisher=Nature Conservation Institute of the Republic of Slovenia|issn=0506-4252|volume=Suppl.|issue=1|accessdate=10 August 2012}}</ref> Prirodni rezervat Škocjan Inlet je osnovan 1998. i pokriva 122 hektara.<ref>{{cite web |url=http://skocjanski-zatok.org/rezervat/osebna-izkaznica/ |title=Osebna izkaznica |language=Slovene |trans_title=Identity Card |accessdate=4 February 2012 |publisher=Bird Watching and Bird Study Society of Slovenia}} {{sl icon}}</ref> Spomenik prirode Debeli Rtič obuhvaća 24 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-BDG">{{cite web |url=http://www.geopedia.si/?params=L11499#T105_L11499_F364_x399238_y50410_s16_b4 |title=Zavarovana območja: Debeli rtič |language=Slovene |trans_title=Protected Areas: Debeli Rtič |accessdate=31 August 2012 |work=Geopedia.si |year=2007 |month=May |publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> Spomenik prirode Cape Madona 12 hektara,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-RM">{{cite web |url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F12_x388259_y43840_s17_b4 |title=Zavarovana območja: Rt Madona v Piranu |language=Slovene |trans_title=Protected Areas: Cape Madona in Piran |accessdate=31 August 2012 |work=Geopedia.si |year=2007 |month=May |publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> i Spomenik prirode Jezera Fiesa 2,1 hektar,<ref name="GEOPEDIA.SIZO-LF">{{cite web |url=http://www.geopedia.si/lite.jsp?locale=en&params=T105_L11499_F364_x399986_y50090_s15_b4#T105_L11499_F29_x389600_y43143_s17_b4 |title=Zavarovana območja: Jezeri v Fiesi |language=Slovene |trans_title=Protected Areas: Lakes in Fiesa |accessdate=31 August 2012 |work=Geopedia.si |year=2007 |month=May |publisher=Agencija RS za okolje; Zavod Republike Slovenije za varstvo narave; Synergise, d. o. o.}}</ref> kao jedino obalno boćato jezero u Sloveniji.<ref>{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/file/20762 |title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia) |last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša |journal=Natura Croatica |publisher=Croatian Natural History Museum |volume=16 |issue=1 |date=31 March 2007}}</ref> Albanija je 2010. osnovala svoje prvo zaštićeno morsko područje, Nacionalni park Karaburun-Sazan na poluotoku Karaburun, gdje se spajaju Jadransko i Jonsko more. Park pokriva ukupno 12570 hektara površine.<ref>{{cite web|publisher=shqiperia.com|url=http://lajme.shqiperia.com/lajme/artikull/iden/1046857853/titulli/VENDIM-PER-SHPALLJEN-PARK-KOMBETAR-TE-EKOSISTEMIT-NATYROR-DETAR-PRANE-GADISHULLIT-TE--KARABURUNIT-DHE-ISHULLIT-TE-SAZANIT#minimize|title=Vendim për shpalljen "Park Kombëtar" të ekosistemit natyror detar pranë gadishullit të Karaburunit dhe ishullit të Sazanit|language=Albanian|trans_title=Decision to declare as a "National Park" the maritime natural ecosystem of Karaburun Peninsula and Sazan Island|accessdate=31 January 2012}} {{sq icon}}</ref> Planirana su još dva zaštićena morska područja, Rt Rodon i Porto Palermo.<ref name="EU-Casestudy"/> U Albaniji su i dva močvarna rezervata zaštićena Ramsarskom konvencijom: [[laguna Karavasta]] i [[Butrint]].<ref>{{cite web|publisher=[[Ramsar Convention]]|url=http://www.ramsar.org/cda/en/ramsar-pubs-annolist-annotated-ramsar-17050/main/ramsar/1-30-168%5E17050_4000_0__|title=The Annotated Ramsar List: Albania|accessdate=3 February 2012}}</ref> Neither Bosnia–Herzegovina nor Montenegro have or plan to establish any marine protection areas.<ref name="EU-Casestudy"/> === Zagađenje === Ekosustav Jadranskog mora je pod stalnom prijetnjom prekomjernog unosa hranjivih tvari preko drenaža s poljoprivrednih zemljišta i otpadnih voda iz gradova na obali, ali i iz rijeka, osobito Po.{{sfn|Chin|2006|pp=5–6}} Venedija je najčešći primjer zagađenja obalnih voda gdje brodovi, polja, tvornice i otpadne vode pridonose zagađenju mora.<ref>{{cite news|work=[[CNN]]|url=http://articles.cnn.com/1999-09-23/nature/9909_23_venice.enn_1_greenpeace-activists-pollution-mussels?_s=PM:NATURE|title=Woes of Venice Lagoon tackled in U.S.|date=23 September 1999|accessdate=27 March 2012}}</ref> Rizik predstavljaju i balasne vode koje ispuštaju brodovi, osobito tankeri. No, s obzirom da većina tereta i gotovo svi tankeri dolaze s teretom, a ne da odlazi s teretom, rizik od balastnih voda ostaje minimalan. Međutim, predloženi terminali za izvoz nafte su kritizirani prvenstveno zbog toga. Glavnu prijetnju predstavlja izlijevanje nafte u more koje bi ozbiljno ugrožilo okoliš i nanjelo štetu turizmu i ribarstvu.<ref>{{cite web|publisher=[[University of Zagreb]]|url=http://www.fsb.unizg.hr/sorta2004/abstract/t11-3-jelavic.pdf|format=PDF|title=Ecologic risks from crude oil tankers in Croatian part of Adriatic Sea|first1=Vedran|last1=Jelavić|first2=Damir|last2=Radan|year=2004|accessdate=27 March 2012}}</ref> Procjenjeno je da ako se dogodi veći izlijev nafte, samo u Hrvatskoj bi gotovo milijun ljudi ostalo bez prihoda.<ref>{{cite news|newspaper=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/tankerska-havarija-u-jadranu-bez-prihoda-bi-ostavila-milijun-ljudi/770990/|language=Croatian|title=Tankerska havarija u Jadranu bez prihoda bi ostavila milijun ljudi|trans_title=A tanker disaster in the Adriatic would cost a million people their livelihood|date=14 May 2010|first1=Sergej |last1=Trajković|first2=Nevenka|last2=Horvat|accessdate=27 March 2012}} {{hr icon}}</ref> Dodatni rizik predstavljaju rafinerije nafte u delti rijeke Po gdje su se izlijevi nafte događali u prošlosti,<ref>{{cite news|newspaper=[[The Guardian]]|title=Environmental disaster warning as oil spill reaches the Po, Italy's biggest river|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/feb/24/oil-spill-po-italy-river|date=24 February 2010|accessdate=27 March 2012}}</ref> srećom bez značajnijih posljedica po okoliš.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/71121/Default.aspx|title=Havarija tankera na Hvaru: pijani kormilar vozio, kapetan boravio u – zahodu|trans_title=Tanker disaster on Hvar: drunken crewmember at the helm while the captain went to the toilet|language=Croatian|date=22 September 2009|first=M |last=Budimir|accessdate=27 March 2012}} {{hr icon}}</ref> Od 2006. Italija razmatra izgradnju terminala za [[ukapljeni zemni plin]] u Tršćanskom zaljevu, zajedno s plinovodom u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom.{{sfn|Malačič|Faganeli|Malej|2008|pp=375–376}} Slovenska vlada, okolne općine i gradovi su izrazili zabrinutost zbog utjecaja tog terminala na okoliš, transport i turizam.<ref>{{cite news |url=http://www.sta.si/vest.php?s=s&id=1659936 |title=Coastal Town Mayors Protest over Italy's Gas Terminal |date=25 July 2011|work=STA: Slovenian Press Agency}}</ref><ref>{{cite news|work=[[United Press International]]|url=http://www.upi.com/Business_News/Energy-Resources/2011/08/11/Slovenia-slams-Italys-Trieste-LNG-plans/UPI-33571313057100/|title=Slovenia slams Italy's Trieste LNG plans|date=11 August 2011|accessdate=27 March 2012}}</ref> Još jedan izvor zagađenja u Jadranu je kruti otpad. Jugo i morske struje znaju nositi sa sobom velike količine krutog odpada, najčešće plastike.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/125165/Default.aspx|title=Nevrijeme i Božićni blagdani: smeće u starom Portu|trans_title=Poor weather and Christmas holidays: waste in the old port|language=Croatian|date=26 December 2011|first=Ahmet|last=Kalajdžić|accessdate=27 March 2012}} {{hr icon}}</ref> Na onečišćenje zraka u Jadranu najviše utječu velika industrijska sjedišta u porječju rijeke Po i velikih industrijskih gradova uz obalu.<ref>{{cite news|newspaper=[[The New York Times]]|url=http://www.nytimes.com/2007/06/11/world/europe/11iht-pollute.4.6099107.html?pagewanted=all|title=Made in Italy: Fashion, food, Fiat, pollution|first=Elisabeth|last=Rosenthal|date=11 June 2007|accessdate=27 March 2012}}</ref><ref>{{cite news|newspaper=[[Novi list]]|language=Croatian|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kvaliteta-zraka-u-Rijeci-Mlaka-Urinj-i-Visevac-crne-tocke-zagadenja|title=Kvaliteta zraka u Rijeci: Mlaka, Urinj i Viševac crne točke zagađenja|trans_title=Quality of air in Rijeka: Mlaka, Urinj and Viševac are black spots of pollution|first=Marinko|last=Glavan|date=12 October 2011|accessdate=27 March 2012}} {{hr icon}}</ref> Italija i bivša SFRJ su 1977. uspostavile zajedničku komisiju z zaštitu od onečišćenja Jadrana. Organizacija je nakon raspada SPFR prenesna na Sloveniju, Hrvatsku i Crnu Goru.<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Environment and Nature Protection (Croatia)]]|url=http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=10251|title=The Joint Commission for the protection of the Adriatic Sea and coastal area from pollution|accessdate=27 March 2012|year=2008}}</ref> Buduća onečišćenja su predviđena i napravljena je analiza najugoroženijih dijelova koja će se sanirati uz pomoć regionalnih projekata i Svjestke banke. Prepoznato je 27 "vručih točaka" do 2011. godine, od kojih 6 zahtijevaju brzu reakciju.<ref>{{cite web|publisher=Western Balkans Investment Framework|url=http://wbif.eu/lib_documents/0000/0188/WB_Adriatic_Sea_Environment_Program.pdf|format=PDF|month=November|year=2011|title=Addressing Adriatic Hot Spots: A Proposed Adriatic Environmental Program|accessdate=27 March 2012|archiveurl=http://www.webcitation.org/66k0DBPiU|archivedate=7 April 2012}}</ref> == Etimologija == Porijeklo imena Adriatic je povezano s Etrušćanskim naseljem [[Adria]], koja najvjerojatnije potječe od ilirskog ''adur'' što znači voda ili more.{{sfn|Room|2006|p=20}} U [[Antika|Antici]] je more bilo znano kao ''Mare Adriaticum''(''Mare Hadriaticum'', katkada pojednostavljeno na ''Adria'') ili rjeđe ''Mare Superum'' (hrv. gornje more).<ref>{{cite journal|page=504|publisher=F. and C. Rivington|year=1812|month=November|journal=The British Critic|volume=40|first=James|last=Playfair|title=System of Geography|url=http://books.google.com/books?id=EQEwAAAAYAAJ&pg=PA504#v=onepage&q&f=false|accessdate=21 March 2012|author1=Anonymous}}</ref> Ova dva pojma nisu sinonimi. ''Mare Adriaticum'' se odnosi općenito na područje Jadranskog mora i proteže se od Venecijanskog zaljeva do Otrantskih vrata. Granice su malo striktnije definirali Rimski autori. Rani Grčki izvori su postavili granice između Jadranskog i Jonskog mora na više točaka, od Venecijanskog zaljeva do južnog vrha otoka Peleponeza, istočne obale Sicilije i Zapadne obale Krete.{{sfn|Calmet|Taylor|1830|pp=53–54}} ''Mare Superum'' je u definiciji obuvaćalo sadašnje granice Jadrana i more južno od Apeninskog polutoka, sve do Sicilijanskog kanala.{{sfn|Anthon|2005|p=20}} Još jedno ime korišteno u to vrijeme je ''Mare Dalmaticum'', koje se odnosilo na more uz obalu [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]] i [[Ilirik]].{{sfn|Tacitus|1853|p=380}} == Povijest == == Državne granice == Italija i bivša SFRJ su 1968. dogovorile granice na Jadranu, s dodatnim sporazumom potpisanim 1975. koji se odnosio na pitanje Trščanskog zaljeva. Granica dogovorena 1968. se proteže na 654 kilometra i sastoji se od 43 točke. Te točke su povezane ravnim linijama ili kružnim segmentima. Granice dogovorene 1975. sadrže dodatnih 5 točaka, koje se nastavljaju na završnu točku određenu 1968. godine. Sve države nastale raspadom SFRJ su prihatile te sporazume. Na najjužnijem dijelu Jadrana granice nisu određene zbog izbjegavanja određivanja točke dodira dviju granica s albanskom. SFRJ, Albanija i Italija su teritorijalnim vodama definirale 15 km od kopna, ali je ta razdaljina 1970-ih smanjena na međunarodno standarnih 12 km. Italija i Albanija su dogovorile svoje morske granice 1992. po principu ekvidistance.<ref name="Geoadria-Borders">{{cite journal|journal=Geoadria|publisher=[[University of Zadar]]|issn=1331-2294|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71443|title=The maritime boundaries of the Adriatic Sea|first1=Mladen|last1=Klemenčić|first2=Duško |last2=Topalović|pages=311–324|volume=14|issue=2|month=December|year=2009|accessdate=1 February 2012}}</ref> Prema konvenciji UN-a o zakonima na moru Jadransko more je definirano kao zatvoreno ili poluzatvoreno more.{{sfn|Vukas|2006|p=205}} === Jadranska Euroregija === Jadraska Euroregija je uemeljena u puli 2006. kako bi se promovirala regionalna suradnja na obalama Jadranskog mora i služila kao pomoć u rješavanju problema u regiji. Jadranska Euroregija se sastoji od 23 regije: [[Apulia]], [[Molise]], [[Abrauzzo]], [[Marche]], [[Emilia-Romagna]], [[Veneto]] i [[Friuli-Venezia Giulia]] u Italiji; općina Izola u Sloveniji; Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjske, Zadrarske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvantske županije u Hrvatskoj; Hercegovačko-neretvanska županija u Bosni i Hercegovini; općine Kotor i Tivati u Crnoj Gori; okruge [[Fierski okrug|Fier]], [[Valonski okrug|Valona]], [[Tiranski okrug|Tiran]], [[Skadarski okrug|Skadar]], [[Drački okrug|Drač]] i [[Lješki okrug|Lješ]] u Albaniji te grčke perfekture [[Prefektura Tesprocija|Tesprocija]] i [[Perfektura Krf|Krf]].<ref>{{cite web|work=[[Adriatic Euroregion]]|url=http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=53&lang=en|title=About the Adriatic Euroregion|accessdate=21 March 2012}}</ref> === Sporovi === Granice republika unutar bivše SFRJ su određene odlukom [[AVNOJ]]-a 1943. i 1945. godine,<ref name="Kraljević-Razgraničenje-1947">{{cite journal|first=Egon|last=Kraljević|publisher=[[Croatian State Archives]]|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41791|language=Croatian|title=Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945–1946|trans_title=Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946|month=November|year=2007|journal=Arhivski vjesnik|issue=50|format=PDF|issn=0570-9008|accessdate=21 June 2012}} {{hr icon}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Časopis za suvremenu povijest|issn=0590-9597|publisher=Croatian Institute of History|title=Kriza međunarodnih odnosa – studija slučaja: Hrvatska i Slovenija – granica u Istri|language=Croatian|trans_title=International relations crisis – a case study: Croatia and Slovenia – border in Istria|first=Tatjana|last=Tomaić|pages=391–414|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=109846|volume=43|issue=2|month=October|year=2011|accessdate=12 February 2012}} {{hr icon}}</ref> ali stroge granice nisu bile dogovorene među novonastalim državama, dok morske granice u SFRJ uopće nisu bile definirane.{{sfn|Vukas|2007|pp=553-566}} Primjerice pomorska granica između Albanije i Crne Gore nije bila dogovorena prije 1990-ih.<ref name="Geoadria-Borders"/> Hrvatska i Slovenija su započele pregovore oko dogovaranja pomorske granice u Piranskom zaljevu 1992., ali dogovor nije postignut. Obje zemlje su proglasile svoje ekonomske zone u tom proručju i one se dijelomično poklapaju.<ref name="Geoadria-Borders"/><ref>{{cite web |url=http://www.ukom.gov.si/fileadmin/ukom.gov.si/pageuploads/dokumenti/dogodki/Kronologije_arhiv/chronology05.pdf |title=Chronology of Events 2005 |publisher=Government Communication Office, Republic of Slovenia |accessdate=25 February 2012}}</ref> Pristupni pregovori Hrvatske za ulazak u Europsku Uniju su bili usporeni zbog spora oko te granice.<ref name="Geoadria-Borders" /> Pomorska granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske je uređena 1999., ali ostalo je još nekoliko pitanja oko polutoka Klek i dva otočića. Granica Hrvatske i Crne Gore je bila sporna kod Kotorskog zaljeva i na polutotku Prevlaka. Spor je nastao zbog Jugoslavenske okupacije poluotoka tijekom Domovinskog rata. Poluotok je kasnije predan u nadzor UN-ovim promatračima koji su se tamo zadržali do 2002. godine. Hrvatska je zauzela to područje dogovorom s Crnom Gorom.<ref name="Geoadria-Borders"/> == Ekonomija == === Ribarstvo === U Jadranskom moru je 2000. godine ulov ribe dosegao 110,000 tona žive vage.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/pdf/publications/td13/mmm-td-13.pdf|format=PDF|title=Adriatic Sea Fisheries: outline of some main facts|first1=Piero|last1=Mannini|first2=Fabio|last2=Massa|first3=Nicoletta|last3=Milone|accessdate=30 January 2012}}</ref> Jedan od problema je pretjeran izlov i čime su mnoge vrste su ugrožene (npr. Zubatac, Škarpina, Grdobina mrkulja, Kovač (riba), Modrulj, Kostelj,<ref name="Vjesnik-Fish">{{cite news|newspaper=[[Vjesnik]]|url=http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=fea1770b-bfb7-4d7b-9e05-ee1a763e174f|archivedate=14 June 2012|archiveurl=http://www.webcitation.org/68PcEvU16|title=Talijanski ribari optužuju hrvatsku flotu da im kradu ribu|language=Croatian|trans_title=Italian fishermen accuse Croatian fleet of fish theft|date=29 April 2011|author=Damir Herceg|accessdate=10 May 2012}}</ref> Cipal, Trlja blatarica, Škamp,{{sfn|Houde|Jukić-Peladić|Brandt|Leach|1999|p=344}} kao i Oslić<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030826/temedana01.asp|language=Croatian|title=U Jadranu je 40 posto manje ribe|trans_title=Adriatic Sea fish stock drops 40 percent|date=26 August 2003|author=Lola Wright|accessdate=10 May 2012}}</ref> i Sardine.<ref>{{cite web|publisher=[[Nova TV (Croatia)]]|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prosvjed-zbog-prekomjernog-izlova-srdele.html|language=Croatian|title=Prosvjed zbog prekomjernog izlova srdele|trans_title=Protest over overfishing of sardines|date=30 September 2011|accessdate=10 May 2012}}</ref> Ribarske mreže ubijaju i zapletene kornjače i dobre dupine. Kako bi se očuvala brojnost ribe, 2003. je predstavljen ZERP, ali je njegova primjena a zemlje Europske Unije ukinuta 2004. čime je izgubio smisao.<ref name="NCL-Zerp"/> Talijanski ribari ulove najveći dio ribe, s ukupnim ulovom 465.637 tona 2007. godine.<ref name="FAO-Stat2009"/> Od ukupnog ulova, tijekom 2003. 28,8% je bilo iz sjevernog i srednjeg Jadrana i 24,5% iz južnog Jadrana i Jonskog mora. Talijansko ribarstvo zapošljava 60.700 ljudi u primarnom sektoru, uključujući i one ribare koji djeluju izvan Jadrana. Od ukupnog ulova, 40% dolazi iz akvakulture. Ukupna bruto vrijednost ulovljene ribe 2002. iznosi 2 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=http://www.fao.org/fishery/countrysector/FI-CP_IT/en|title=Fishery and Aquaculture Country Profiles – Italy|accessdate=30 January 2012}}</ref> Hrvatski ulov i proizvodnja je 2007. godine dosegnula 53,083 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> U 2006. ukupan hrvatski ulov je bio 37.800 tona uz 14,200 tona iz uzgoja. Hrvatsko ribarstvo zapošljava oko 20.000 ljudi. Tijekom 2006. morski ulov ribe u hrvatskim vodama se sastojao od sardina (44,8%), inćuna (31,3%), tuna (2,7%), ostale plave ribe (4,8%), oslića (2,4%), cipala (2,1%), ostale pridnene ribe (8,3 %), rakova (ponajviše jastoga i škampa)(0,8%), školjki (0,3%), sipe (0,6%), lignji (0,2%), hobotnica i ostalih glavonošaca (1,6%). Hrvatska morska akvakulturna proizvodnja se sastoji pretežito od tune (47,2%), školjki (28,2%) i Basa i Deverika (zajedno 24,6%).<ref>{{cite web|publisher=[[Food and Agriculture Organization]]|url=ftp://ftp.fao.org/FI/DOCUMENT/fcp/en/FI_CP_HR.pdf|format=PDF|title=Fishery Country Profiles – Croatia|accessdate=30 January 2012}}</ref> Albanski ribari su 2007. godine ulovili 7.505 tona ribe, uljučujući i akvakulturnu proizvodnju, koja je dosegnula 1.970 tona 2006. godine.<ref name="FAO-Stat2009"/> U istom razdoblju, Slovenski ribari su ukovili 2500 tona s 55% proizvodnje u akvakulturama, što predstavlja najviši omjer u Jadranu. Crnogorski ribari su iste godine ulovili 911 tona, sa samo 11 tona uzgojem u akvakulturama.<ref>{{cite web|publisher=FAO AdriaMed|url=http://www.faoadriamed.org/html/country_p/AllCProfile.html|title=Country Fishery Information|accessdate=30 January 2012}}</ref> Tijekom 2007. godine, ribarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini je dosegnula 9.625 tona.<ref name="FAO-Stat2009"/> === Turizam === [[Datoteka:Dubrovnik view 01.JPG|mini|desno|[[Dubrovnik]] is a major tourist destination in Croatia]] [[Datoteka:Neum02451.JPG|mini|desno|View of [[Neum]] and ''Zenička'' beach, Bosnia and Herzegovina]] [[Datoteka:Rimini Waterfront.jpg|mini|desno|[[Rimini]] is a major seaside tourist resort in Italy]] [[Datoteka:Portoroz-hotel Palace.JPG|mini|desno|[[Portorož]] is the largest seaside tourist centre in Slovenia]] Zemlje koje imaju izlaz na Jadransko more su značajna turistička odredišta. Najveći broj noćenja turista u regiji ima Italija, osobito regija Veneto (oko Venecije). Slijede ju regija Emilia-Romagna i hrvatske županije. Hrvatski turističke objekte čini 21.000 morskih luka i pristaništa, a nautičke turiste privlače različiti tipovi zaštićenih morskih i priobalnih područja.<ref name="EU-Casestudy"/> Sve zemlje uz obalu Jadrana, osim Albanije i Bosne i Hercegovine sudjeluju u programu [[Plava zastava]] koji certificira marine i plaže koje zadovoljavaju stroge standarede kvalitete uključujući zaštitu okoliša, kvalitetu vode, sigurnost i razinu turističke usluge.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.fee-international.org/en|title=FEE is|accessdate=30 January 2012}}</ref> Do 30. siječnja 2013, Plavom zastavom su nagrađene 103 talijanske Jadranske plaže i 29 marina, 116 hrvatskih plaža i 19 marina, 7 slovenskih plaža i 2 marine i 16 crnogorskih plaža.<ref>{{cite web|publisher=[[Foundation for Environmental Education]]|url=http://www.blueflag.org/Menu/Awarded+sites|title=Blue Flag Beaches and Marinas|accessdate=30 January 2012}}</ref> Turizam na Jadranu je značajan izvor prihoda zemlje, osobito Hrvatske i Crne Gore.<ref name="MNE-Stat">{{cite web|publisher=Statistical office of Montenegro|url=http://www.monstat.org/eng/page.php?id=43&pageid=43|title=Tourism|accessdate=30 January 2012}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Institute for Tourism (Croatia)|url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/Izvj-04_SRTRH.pdf|format=PDF|language=Croatian|editor1-first=Siniša|editor2-last=Horak|first1=Davor|last1=Krasić| first2=Petra|last2=Gatti|first3=Mladen|last3=Gledec|first4=Alen|last4=Jugović|first5=Blanka|last5=Kesić|first6=Zoran|last6=Klarić|first7=Damir|last7=Krešić|first8=Ivo|last8=Kunst|first9=Eduard|last9=Kušen|title=Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske|trans_title=General plan and strategy of development of tourism in the Republic of Croatia|month=November|year=2011|accessdate=30 January 2012}} {{hr icon}}</ref> Direktan prihod od troškova putovanja i turizma 2011. u Hrvatskoj iznosi 5,1% BDP-a, s ukupnim industrijskim doprinosom od 12,8% BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/c/croatia/|title=Croatia – Key Facts at a Glance|accessdate=30 January 2012}}</ref> Za Crnu Goru, izravan prihod od turizma iznosi 8,1% BDP-a, s ukupnim doprinosom ekonomiji od 17,2% crnogorskog BDP-a.<ref>{{cite web|publisher=[[World Travel and Tourism Council]]|url=http://www.wttc.org/research/economic-impact-research/country-reports/m/montenegro/|title=Montenegro – Key Facts at a Glance|accessdate=30 January 2012}}</ref> Turizam u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilježi veći rast od drugih zemalja na Jadranu.<ref>{{cite web|publisher=The [[Rimini]] Centre for Economic Analysis|url=http://www.rcfea.org/papers/WS1/Quintiliani.pdf|title=International tourism in the coastal regions of five Mediterranean countries|format=PDF|first=Fabio|last=Quintiliani|accessdate=30 January 2012}}</ref> {|class="wikitable" ! colspan=5|Tourism in the Adriatic Sea area<ref name="MNE-Stat"/><ref name="Tourism-Eurostat">{{cite web|publisher=[[Eurostat]]|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/tourism/data/main_tables|title=Eurostat – Tourism|accessdate=30 January 2012}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Neum]] municipality|title=Intervju: Načelnik općine [[Neum]] dr. Živko Matuško za BH. Privrednik|trans_title=Interview: Municipal mayor dr. Živko Matuško for BH Privrednik|date=17 October 2011|language=Bosnian|accessdate=30 January 2012|url=http://www.neum.ba/index.php/81-vijesti/126-intervju}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=Chamber of Economy of the Federation of Bosnia and Herzegovina|format=PDF|url=http://kfbih.com/udoc/10102011Izvozna_strategija_za_sektor_turizma.pdf|language=Bosnian|title=Pregled sektora turizma|trans_title=A review of tourism sector|year=2011|accessdate=30 January 2012}} {{bs icon}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Tourism, Cultural Affairs, Youth and Sports (Albania)]]|url=http://www.mtkrs.gov.al/web/Treguesit_statistikore_te_turizmit_30_1.php|language=Albanian|trans_title=Tourism statistical indicators|title=Treguesit statistikorë të turizmit|accessdate=30 January 2012}} {{sq icon}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.stat.si/letopis/2011/25-11.pdf|title=Tourism|journal=Statistical Yearbook of the Republic of Slovenia|format=PDF|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|issn=1318–5403|year=2011|accessdate=25 March 2012}}</ref><ref>{{Cite journal|url=http://www.stat.si/doc/statinf/21-SI-O16-1101.pdf|issn=1854-1275|title=Tourism – Hotels, Slovenia, 2008–2010 – final data|journal=Statistične informacije – Rapid Reports|date=27 September 2011|volume=16|author=Statistical Office of the Republic of Slovenia|page=5|accessdate=25 March 2012|format=PDF}}</ref> |- ! Country ! Region ! CAF beds* ! Hotel beds ! Overnight Stays |- align=center | [[Albania]] || {{n/a}} || {{?}} || {{?}} || 2,302,899 |- align=center | [[Bosnia and Herzegovina|Bosnia-Herzegovina]] || [[Neum]] municipality || {{circa}} 6,000 || 1,810 || 280,000 |- align=center | [[Croatia]] || [[NUTS of Croatia|Adriatic Croatia]] || 411,722 || 137,561 || 34,915,552 |- align=center | rowspan=7|[[Italy]] || [[Friuli-Venezia Giulia]] || 152,847 || 40,921 || 8,656,077 |- align=center | [[Veneto]] || 692,987 || 209,700 || 60,820,308 |- align=center | Emilia-Romagna || 440,999 || 298,332 || 37,477,880 |- align=center | Marche || 193,965 || 66,921 || 10,728,507 |- align=center | Abruzzo || 108,747 || 50,987 || 33,716,112 |- align=center | Molise || 11,711 || 6,383 || 7,306,951 |- align=center | [[Apulia]]** || 238,972 || 90,618 || 12,982,987 |- align=center | [[Montenegro]] || {{n/a}} || 40,427 || 25,916 || 7,964,893 |- align=center | [[Slovenia]] || Seaside municipalities || 24,080 || 9,330 || 1,981,141 |- | colspan=5|*Beds in all collective accommodation facilities; includes "Hotel beds" figure also shown separately **Includes both Adriatic and Ionian sea coasts |} === Transport === [[Datoteka:Triest Port1.JPG|mini|desno|[[Port of Trieste]], the largest cargo port in the Adriatic]] [[Datoteka:Luka brajdica 040408.jpg|mini|desno|[[Port of Rijeka]], the largest cargo port in Croatia]] [[Datoteka:Brosen durres panview.jpg|mini|desno|[[Port of Durrës]]]] There are nineteen Adriatic Sea ports (in four different countries) that each handle more than a million tonnes of cargo per year. The largest cargo ports among them are the [[Port of Trieste]] (the largest Adriatic cargo port in Italy), the Port of Venice, the [[Port of Ravenna]], the [[Port of Koper]] (the largest Slovenian port),<ref>{{cite web|url=http://www.stat.si/letopis/2011/21-11.pdf|format=PDF|title=Transport|publisher=[[Statistical Office of the Republic of Slovenia]]|year=2011|accessdate=2 February 2012}}</ref> the [[Port of Rijeka]] (the largest Croatian cargo port), and the Port of Brindisi. The largest passenger ports in the Adriatic are the [[Port of Split]] (the largest Croatian passenger port) and ports in [[Ancona#Transportation|Ancona]] (the largest Italian passenger seaport in the Adriatic).<ref name="IT-Ports"/><ref name="HR-ports"/><ref name="AL-ports"/><ref name="SI-ports">{{cite web|publisher=[[Raiffeisen Zentralbank]]|work=limun.hr|url=http://limun.hr/en/main.aspx?id=779703|title=Slovenia's Luka Koper 2011 Cargo Throughput Up 11%|date=17 January 2012|accessdate=2 February 2012}}</ref> The largest seaport in Montenegro is the [[Port of Bar]].<ref>{{cite news|work=[[B92]]|url=http://www.b92.net/eng/news/business-article.php?yyyy=2009&mm=08&dd=26&nav_id=61375|title=Serbia eyes Montenegro's largest port|date=26 August 2009|accessdate=2 February 2012}}</ref> In 2010, the Northern Adriatic seaports of Trieste, Venice, Ravenna, Koper and Rijeka founded the [[North Adriatic Ports Association]] to position themselves more favourably in the EU's transport systems.<ref>{{cite web|publisher=[[Ministry of Maritime Affairs, Transport and Infrastructure (Croatia)]]|url=http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6598|title=Signed the founding of the NAPA in Trieste, Rijeka is expected to join in|date=2 March 2010|accessdate=21 March 2012|work=Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture|location=Zagreb}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[North Adriatic Ports Association]]|url=http://www.portsofnapa.com/index.php?t=news&id=6|date=29 November 2010|title=Port of Rijeka – Fifth Star of NAPA|accessdate=27 August 2011}}</ref> {| class="wikitable sortable" |- !colspan=4| Major Adriatic ports*, annual transport volume |- !Port !Country, Region/County !Cargo (tonnes) !Passengers |- align=center | [[Ancona]]||[[Italy]], [[Marche]]||10,573,000||1,483,000 |- align=center | [[Bari]]||Italy, [[Apulia]]||3,197,000||1,392,000 |- align=center | [[Barletta]]||Italy, Apulia||1,390,000||{{n/a}} |- align=center | [[Brindisi]]||Italy, Apulia||10,708,000||469,000 |- align=center | [[Chioggia]]||Italy, [[Veneto]]||2,990,000||{{n/a}} |- align=center | [[Port of Durrës|Durrës]]||[[Albania]], [[Durrës County|Durrës]]||3,441,000||770,000 |- align=center | [[Port of Koper|Koper]]||[[Slovenia]], [[Slovenian Istria]]||17,051,000||100,300 |- align=center | [[Manfredonia]]||Italy, Apulia||1,277,000||{{n/a}} |- align=center | [[Monfalcone]]||Italy, [[Friuli-Venezia Giulia]]||4,544,000||{{n/a}} |- align=center | [[Ortona]]||Italy, [[Abruzzo]]||1,340,000||{{n/a}} |- align=center | [[Port of Ploče|Ploče]]||[[Croatia]], [[Dubrovnik-Neretva County|Dubrovnik-Neretva]]||5,104,000||146,000 |- align=center | [[Porto Nogaro]]||Italy, Friuli-Venezia Giulia||1,475,000||{{n/a}} |- align=center | [[Rabac]]||Croatia, [[Istria County|Istria]]||1,090,000||669,000 |- align=center | [[Port of Ravenna|Ravenna]]||Italy, [[Emilia-Romagna]]||27,008,000||{{n/a}} |- align=center | [[Port of Rijeka|Rijeka]]||Croatia, [[Primorje-Gorski Kotar County|Primorje-Gorski Kotar]]||15,441,000||219,800 |- align=center | [[Port of Split|Split]]||Croatia, [[Split-Dalmatia County|Split-Dalmatia]]||2,745,000||3,979,000 |- align=center | [[Port of Trieste|Trieste]]||Italy, Friuli-Venezia Giulia||39,833,000||{{n/a}} |- align=center | [[Venice]]||Italy, [[Veneto]]||32,042,000||1,097,000 |- class="sortbottom" |colspan=4| *Ports handling more than a million tonnes of cargo or serving more than a million passengers per year Sources: [[National Institute of Statistics (Italy)|National Institute of Statistics]] (2007 data, Italian ports, note: the Port of Ancona includes Ancona and [[Falconara Marittima]];<ref>{{cite web|publisher=Port of Ancona Authority|url=http://www.autoritaportuale.ancona.it/files/RAPPORTO%20STATISTICO%202011.pdf|format=PDF|language=Italian|title=Rapporto statistico 2011|trans_title=Statistical report 2011|accessdate=22 May 2012}}</ref> passenger traffic below 200,000 is not reported),<ref name="IT-Ports">{{cite web|title=Trasporti e telecomunicazioni|trans_title=Transport and communications| url=http://www3.istat.it/dati/catalogo/20101119_00/PDF/cap19.pdf|format=PDF|publisher=[[National Institute of Statistics (Italy)]]|language=Italian|accessdate=2 February 2012}} {{it icon}}</ref> [[Croatian Bureau of Statistics]] (2008 data, Croatian ports, note: the Port of Rijeka includes the Rijeka, [[Bakar]], [[Bršica]] and [[Omišalj]] terminals;<ref>{{cite web|publisher=[[Port of Rijeka]] Authority|url=http://www.portauthority.hr/en/infrastructure/general_information|title=General information|accessdate=22 May 2012}}</ref> the Port of Ploče includes the [[Ploče]] and [[Metković]] terminals),<ref name="HR-ports">{{cite web|publisher=[[Croatian Bureau of Statistics]]|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/21-bind.pdf|format=PDF|title=Traffic of ships, passengers and goods by harbour master's offices and statistical ports, 2008|accessdate=1 February 2012}}</ref><ref>{{cite web|publisher=[[Port of Ploče]] Authority|url=http://www.port-authority-ploce.hr/html/eng/capacities.asp|title=Capacities|accessdate=22 May 2012}}</ref> Durrës' Chamber of Commerce and Industry – Albania (2007 data, Port of Durrës),<ref name="AL-ports">{{cite web|publisher=Durrës' Chamber of Commerce and Industry – Albania|url=http://www.ccidr.al/files/durres_a_good_business_choise.pdf|format=PDF|accessdate=2 February 2012|page=14|title=Durrës, a good business choice}}</ref> SEOnet (2011 data, Port of Koper)<ref>{{cite web |url=http://seonet.ljse.si/file.aspx?AttachmentID=26225 |title=Ladijski pretovor v letu 2011 |language=Slovene |trans_title=Ship Transloading in 2011 |publisher=Port of Koper |date=17 January 2012}} {{sl icon}}</ref> |} ===Oil and gas=== [[Natural gas]] is produced through several projects, including a joint venture of the [[Eni]] and [[INA (company)|INA]] companies that operates two platforms—one is in Croatian waters and draws gas from six wells, and the other (which started operating in 2010) is located in Italian waters. The Adriatic gas fields were discovered in the 1970s, but their development commenced in 1996. In 2008, INA produced 14.58 million [[Barrel of oil equivalent|BOE]] per day of gas.<ref>{{cite web|publisher=[[INA (company)]]|url=http://www.ina.hr/UserDocsImages/Ina_casopis/zima09-10/44-45%20annamaria.pdf|format=PDF|title=Annamaria offshore oil rig starts trial run|accessdate=30 January 2012|year=2009}}</ref> About 100 offshore platforms are located in the Emilia-Romagna region,<ref name="EU-Casestudy">{{cite web|publisher=[[European Union]]|url=http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/documentation/studies/documents/case_study_adriatic_sea_en.pdf|format=PDF|title=The potential of Maritime Spatial Planning in the Mediterranean Sea – Case study report: The Adriatic Sea|date=5 January 2011|accessdate=30 January 2012}}</ref> along with 17 in the Northern Adriatic.<ref>{{cite news|work=[[Nacional (weekly)]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/77341/muski-zivot-na-plinskoj-kraljici|title=Muški život na plinskoj kraljici|trans_title=A bachelors' life on a gas queen|language=Croatian|first=Marko |last=Biočina|date=7 February 2012|accessdate=9 February 2012|archivedate=11 July 2012|deadurl=no|archiveurl=http://www.webcitation.org/695AZOLeL}} {{hr icon}}</ref> Eni estimated its [[Concession (contract)|concessions]] in the Adriatic Sea to hold at least {{convert|40000000000|m3|cuft}} of natural gas, adding that they may even reach {{convert|100000000000|m3|cuft}}. INA estimates, however, are 50% lower than those supplied by Eni.<ref>{{cite web|publisher=[[Raiffeisen Zentralbank]]|work=limun.hr|title=Natural gas reserves in the Adriatic may be up to 100 billion cubic meters|url=http://www.limun.hr/en/main.aspx?id=312553|accessdate=30 January 2012|date=22 July 2008}}</ref> Oil was discovered in the Northern Adriatic at a depth of approximately {{convert|5400|m}}; the discovery was assessed as not viable because of its location, depth and quality.<ref>{{cite journal|journal=Rudarsko-geološki-naftni zbornik|publisher=[[University of Zagreb]]|issn=0353-4529|title=Istraživanje i proizvodnja ugljikovodika u Hrvatskoj|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=20803|trans_title=Oil exploration and production in Croatia|language=Croatian|volume=8|issue=1|month=December|year=1996|pages=19–25|first1=Josip|last1=Sečen|first2=Žarko |last2=Prnić|accessdate=30 January 2012}} {{hr icon}}</ref> These gas and oil reserves are part of the [[Po basin]] Province of Northern Italy and the Northern Mediterranean Sea.<ref>{{cite web|publisher=[[United States Geological Survey]]|url=http://pubs.usgs.gov/of/1999/ofr-99-0050/OF99-50M/occurrence.html|title=Petroleum Systems of the Po Basin Province of Northern Italy and the Northern Adriatic Sea|accessdate=30 January 2012}}</ref> In the 2000s, investigation works aimed at discovering gas and oil reserves in the Middle and Southern Adriatic basins intensified, and by the decade's end, oil and natural gas reserves were discovered southeast of the Bari, Brindisi—Rovesti and Giove oil discoveries. Surveys indicate reserves of 3 billion [[Barrel (unit)|barrels]] of [[oil in place]] and {{convert|2000000000000|cuft|m3|disp=flip}} of gas in place.<ref>{{cite web|publisher=Northern Petroleum|url=http://www.northpet.com/assets/uploads/Proactiveinvestors%20UK%20-%20Northern%20Petroleum%20to%20expand%20exploration%20of%20Rovesti%20and%20Giove%20oil%20discoveries.pdf|format=PDF|date=28 July 2011|accessdate=30 January 2012|title=Northern Petroleum to expand exploration of Rovesti and Giove oil discoveries}}</ref> The discovery was followed by further surveys off the Croatian coast.<ref>{{cite journal|journal=Nafta|volume=60|issue=2|pages=68–82|year=2009|title=New Commercial Oil Discovery at Rovesti Structure in South Adriatic and its Importance for Croatian Part of Adriatic Basin|first1=Sanjin|last1=Grandić|first2=Slobodan |last2=Kolbah|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=71383|publisher=[[Croatian Academy of Sciences and Arts]], Scientific commussion for oil|issn=0027-755X|accessdate=30 January 2012}}</ref> In January 2012, INA commenced prospecting for oil off Dubrovnik, marking the resumption of oil exploration along the eastern Adriatic coast after surveys commenced in the late 1980s around the island of Brač were cancelled because of Yugoslavia's breakup and [[Croatian War for Independence|war in Croatia]]. Montenegro is also expected to look for oil off its coast.<ref>{{cite news|newspaper=[[Slobodna Dalmacija]]|language=Croatian|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/160871/Default.aspx|title=Naftu i plin vadit ćemo kod Dubrovnika|trans_title=Oil and gas will be pumped near Dubrovnik|date=11 January 2012|first=Jasmina|last=Mrvaljević|accessdate=30 January 2012}} {{hr icon}}</ref> As of January 2012, only 200 [[exploration well]]s had been sunk off the Croatian coast, with all but 30 in the Northern Adriatic basin.<ref>{{cite web|publisher=[[Business.hr]]|url=http://www.business.hr/dogadjaji/milanovic-ponistio-kosoricin-natjecaj-za-istrazivanje-nafte-i-plina-106895|title=Milanović poništio Kosoričin natječaj za istraživanje nafte i plina|trans_title=Milanović cancels Kosor's oil and gas exploration tender procedure|language=Croatian|first=Miho|last=Dobrašin|date=3 January 2012|accessdate=31 January 2012}} {{hr icon}}</ref> == Vidi još == === Unutarnje poveznice === *[[Geografija Albanije]] *[[Geografija Bosne i Hercegovine]] *[[Geografija Hrvatske]] *[[Geografija Italije]] *[[Geografija Crne Gore]] *[[Geografija Slovenije]] *[[Geografija Europe]] *[[Sredozemno more]] *[[Jonsko more]] === Zajednički poslužitelj === {{WProjekti |commons = Adriatic Sea |commonshr = Jadransko more |commonscat = Adriatic Sea |commonscathr = Jadransko more }} == Izvori == === Bilješke === {{Izvori}} === Literatura === == Vanjske poveznice == *{{hr}} [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478 Hrvatska enciklopedija - Jadransko more] *{{hr}} [http://proleksis.lzmk.hr/28692/ Online enciklopedija Proleksis - Jadransko more] *{{hr}} [http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=16816 Enciklopedija LZMK - Jadransko more] *{{jezikk|en}} [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/6550/Adriatic-Sea Online enciklopedija Britannica - Adriatic Sea]