Suradnik:Dsitaric/Umijeće

METODA RATNE VJEŠTINE Prošlo je punih petnaest godina od početka Domovinskog rata te jedanaest godina od velikih pobjeda Hrvatske vojske nad srpskim osvajačima, a razvoj suvremene hrvatske vojne znanosti nije se baš previše pomaknuo s početaka i povremenog izleta nekih naših stručnjaka. Istraživanja Domovinskog rata počela su tek nedavno i to iz povijesne perspektive te će se uskoro, nadam se, osvanuti i prvi zbornik radova na temu „Oslobađanje vojnih objekata JNA od strane hrvatskih snaga početkom Domovinskog rata“. Ovdje možemo izdvojiti djelo generala Ante Gotovine koji je obradio napadne operacije HV, te djela više autobiografska generala Špegelja i generala Bobetka. No nitko od njih, postoji još djela o Domovinskom ratu raznih autora, nije istraživao vojne operacije u Domovinskom ratu sa znanstvenog stajališta već je sve obrađivano po sjećanjima i iz vlastitog iskustva. Naravno da sva ta djela koja se odnose na Domovinski rat i sve što se je zbivalo oko njega izuzetno mnogo doprinose daljnjem razvoju suvremene hrvatske vojne misli ako ćemo ih proučavati i istraživati sa znanstvenog stajališta. Nadam se da će nam sve to pomoći u nastojanju da napokon i hrvatska znanost postane bogatija za još više znanstvenih djela iz područja Ratnog umijeća i da napokon možemo instalirati i naše stručnjake u znanstvena zvanja magistra i doktora vojnih znanosti, naravno poštujući procedure i načine stjecanja znanstvenih stupnjeva i zvanja. Na taj način i Hrvatsko vojno učilište možda jednog dana preraste u visokoškolsku ustanovu koja će biti u mogućnosti mladim vojnim stručnjacima dati priliku za znanstvenim usavršavanjem i stjecanjem znanstvenih titula. Sve ovo gore navedeno postavlja u prvi red hitnosti pitanje daljnje izgradnje suvremene hrvatske vojne znanosti, ipak želimo u NATO, općenito, a posebno ratnog umijeća kao znanosti. Pitanje se postavlja sa dva stajališta: trebalo bi se odgovoriti na uvijek aktualno pitanje o razvoju vojnih znanosti kao posebne znanosti, tj. Otkrivanje, utvrđivanje o obrazlaganje pozitivnih iskustava iz Domovinskog rata koja treba koristiti i nedostatci koje treba ispravljati u budućem radu i označavanje razvojnih putova ratnog umijeća kao znanosti, tj. Utvrđivanje jasnih dugoročnih znanstvenih strategija u djelokrugu ratnog umijeća kako bismo korak po korak stjecali nove znanstvene spoznaje. Ovo je samo početak istraživačkog rada. Daljnje rasprave će uslijediti.