Suradnik:Zeljkomed.chem/Vježba

Medicina:Infarkt

Infarkt je lokalizirano područje odumiranja tkiva(nekroze) nastalo zbog sprječavanja dotoka arterijske krvi u dio nekog organa ili dio tijela. Znatno su rjeđi infarkti koji nastaju zbog začepljenja venskog odtoka krvi iz nekog područja,što također može spriječiti opskrbu tkiva kisikom.

Uzroci infarkta

Začepljenje krvnog optoka koje uzrokuje infarkte u najvećem broju slučajeva posljedica je tromboze ili tromboembolije. Rjeđi uzroci infarkta su začepljenje arterije ili vene tumorima,zbog upala ili pritiska izvana,kao na primjer zbog nakupljanja krvi u okolnome tkivu(hematom).

Patologija infarkta

Infarkti unutrašnjih organa su najčešće bijele boje jer začepljenje arterije prekida dovod krvi u taj dio organa (slezena,bubreg,srce),a kao takve ih nazivamo bijelim(anemičnim) infarktima. U organima u kojima se nalazi dvojni dotok krvi(pluća,tanko crijevo) infarkti su tipično crvene boje. Tijelo pokušava kompenzirati dotok krvi iz začepljene krvne žile time što pojačava dotok krvi iz drugog sustava,no ipak ovaj način kompenzacije nije od velike koristi jer se dogodi nakon što tkivo i krvne žile toga područja odumru.Krv koja dođe u odumrlo tkivo i krvne žile kompenzacijom prožme infarkt,koji je onda crvene boje te ga zovemo crvenim(hemoragičnim) infarktom. Poseban oblik infarkta je septički infarkt. U septičkom infarktu se osim nekroze tkiva javlja i bakterijska infekcija.Bakterije dospijevaju u područje infarkta najčešće iz tromba koji je uzrokovao opstrukciju krvne žile.

Težina oštećenja tkiva u infarktu

Težina oštećenja tkiva ili organa nakon opstrukcije krvne žile ovisi o nekoliko čimbenika,a najvažniji su:veličina arterije u kojoj je došlo do začepljenja,brzina začepljenja i osjetljivost tkiva na pomanjkanje kisika.

• Veličina(kalibar)arterije-začepljenje veće arterije će imati veće posljedice nego začepljenje manjih ogranaka te iste arterije.
• Brzina začepljenja-veća brzina začepljenja smanjuje broj uspjelih kompenzacija krvi,što uzrokuje i veće oštećenje.
• Osjetljivost tkiva na ishemiju-s obzirom na osjetljivost stanica ovisi i težina oštećenja pogođenih organa.

Najosjetljivije stanice su živčane stanice središnjeg živčanog sustava i srčane stanice,a otpornije stanice su vezivne,masne i stanice kostiju koje mogu ishemiju preživjeti dulje vrijeme.

Kliničko značenje infarkta

Infarkt se može dogoditi u svakome organu. Česti su infarkti bubrega,slezene i pluća,a najčešći su srčani i moždani infarkti.

Infarkt srca-infarctus myocardii

Infarkt miokarda ili srčani infarkt je posljedica potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama. U 95% oboljelih je posljedica ateroskleroze.Najčešće nastaje naglo zbog tromboze koja začepi lumen koronarne arterije ili njenih grana i dovede do infarkta. Drugi uzroci su krvarenje u stijenci žile, tromboembolija iz lijevog atrija,a ponekad čak i jak udarac u prsnu kost (sternum). Muškarci češće obolijevaju od žena. Čimbenici rizika su:pušenje cigareta,visoki krvni tlak,šećerna bolest,neaktivnost,stres i obiteljska sklonost obolijevanju od srčanih bolesti i ateroskleroze. U 25% slučajeva bolesnik umre tijekom prvoga dana ili prvoga tjedna nakon nastanka infarkta.Ako bolesnik preživi često se javljaju vrlo ozbiljne komplikacije poput aritmija,srčane isuficijencije,embolija i aneurizma srca.

• Kronično zatajenje rada srca(srčana isuficijencija) nastaje jer infarkt obično uništi dio srčanog mišića.
• Iznad endokarda može nastati tromb koji se drži za srčane stijenke pa se zove muralni tromb,a od toga tromba mogu nastati embolije.
• Aneurizma srca nastaje djelovanjem tlaka koje uzrokuje vrećasto proširenje stijenki srca.

Infarkt mozga-infarctus haemorrhagicus cerebri

Mozak opskrbljuju krvlju dva parna arterijska sustava koji na taj način osiguravaju da je mozak uvijek dobro opskrbljen krvlju. Infarkt mozga je rapidni gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoka krvi u mozak. Može nastati zbog ishemije uzrokovane okluzijom krvne žile(tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja.

Čimbenici rizika su:hipertenzija,preboljeli infarkt mozga,dijabetes,visok kolesterol, pušenje i fibrilacija atrija. Nakon infarkta mozga trećina se oboljelih oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima(sljepoća,nemogućnost govora ili oštećenje motoričkih funkcija pojedinih skupina mišića), a trećina bolesnika odmah umire.Kada nastupi oduzetost tijela,gubitak govora ili čak koma klinički se govori da je bolesnik doživio moždani udar ili moždanu kap.

Zeljkomed.chem (razgovor) 22:41, 4. ožujka 2013. (CET)