Suradnik:Zmaj/Hrv god
Kad završim, sve ću ove datume uvrstiti u izabrane godišnjice. --Zmaj 23:16, 3. svibnja 2006. (CEST)
Siječanj uredi
1.
- 1527. Hrvatski staleži na Saboru u Cetingradu slobodno su izabrali Ferdinanda I. za hrvatskog kralja. Tada je prvi put službeno korišten hrvatski grb (kao "pečat kraljevstva").
6.
- 1288. Nastao je Vinodolski zakon, najstariji poznati zakonik na hrvatskom jeziku, pisan glagoljicom.
18.
- 1474. U Rimu je tiskan latinski govor biskupa Nikole Modruškog, najstarije poznato tiskano djelo nekog hrvatskog autora.
27.
- 1416. Dubrovačka Republika zabranila je na svojem području trgovinu robljem kao sramotnu, opaku i mrsku i protiv svake čovječnosti.
Veljača uredi
22.
- 1483. Objavljen je glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvora, prva hrvatska i južnoslavenska tiskana knjiga (inkunabula) i prvi europski misal koji nije tiskan latinicom i na latinskom jeziku. Ovaj misal naziva se i Kosinjski misal jer se može sa velikom sigurnošću reći da je tiskan u Kosinju, u Lici.
27.
- 1397. Na "krvavom saboru" u Križevcima sukobili su se pristaše kralja Žigmunda i protukralja Ladislava Napuljskog.
Ožujak uredi
1.
- 1553. Senjski kapetan Ivan Lenković napravio je nacrt obrane Vojne krajine, koji su staleži prihvatili.
7.
- 1492. Posebno ispravom hrvatski i slavonski staleži istaknuli su ravnopravnost Kraljevine Hrvatske i Slavonije s Kraljevinom Ugarskom.
11.
- 1575. Umro je protestantski teolog, povjesničar, lingvist i filozof Matija Vlačić Ilirik.
12.
- 1537. Osmanlije su osvojile Klis, posljednje uporište na jugu Hrvatske, pri čemu je poginuo kapetan Petar Kružić.
13.
- 1177. Papa Aleksandar III. zbog nevremena je pristao u Zadru.
29.
- 1248. Papa Inocent IV. odobrio je senjskom biskupu Filipu bogoslužje na narodnom jeziku i uporabu glagoljice.
Travanj uredi
8.
- 1203. Na Bilinu polju u Zenici ban Kulin se pred papinskim poslanikom odrekao bogumilstva.
11.
- 1241. U bitki na rijeci Šajo mongolski je vladar Batu-kan potukao vojsku hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV.
17.
- 1551. U Tordincima je održana prva protestantska sinoda u Hrvatskoj.
20.
- 1273. Ban Matija sazvao je Općeniti zbor čitavoga kraljevstva Slavonije, prvi poznati slavonski sabor.
21.
- 1453. U Rimu je Jeronim iz Potomlja na Pelješcu utemeljio gostinjac sv. Jeronima, budući Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima.
22.
- 1501. Iz pera Marka Marulića izašao je epski spjev "Judita", u versih harvacki složena.
27.
- 1513. Modruški biskup Šimun Kožičić Benja govorio je na Petom lateranskom crkvenom saboru o stradanjima Hrvata i značenju Hrvatske u obrani Europe.
Svibanj uredi
2.
- 1567. Umro je Dubrovčanin Marin Držić, najveći hrvatski dramatičar.
5.
- 1325. Istarski razvod, pravno-diplomatski spomenik, uredio je granice (termeni i kunfini) u Istri.
15.
- 1926. prvo emitiranje Radiopostaje Zagreb, nepunih šest godina nakon prve radiopostaje na svijetu, u Pittsburghu 2. studenog 1920.
- 1956. prvo emitiranje Televizije Zagreb, u Tomislavovu domu na Sljemenu.
18.
- 1991. održan hrvatski referendum o neovisnosti: 85% birača glasovalo, od toga 94% za samostalnu Hrvatsku.
20.
- 1520. U gori Vražji vrt kod Bihaća, u sukobu s Osmanlijama, poginuo je ban Petar Berislavić.
22.
- 1992. Hrvatska primljena u Ujedinjene narode.
29.
- 1848. održani prvi izbori za hrvatski zastupnički sabor
30.
- 1990. održana prva sjednica višestranačkog sabora
- 1994. kune i lipe postale su službeni novac Republike Hrvatske
Lipanj uredi
11.
- 1521. Umro je kardinal Tomo Bakač Erdödy, začetnik moći i bogatstva hrvatske velikaške obitelji Erdödy.
15.
- 1389. U bitki na Kosovu polju Osmanlije su porazili kršćanske snage.
22.
- 1593. U bitki kod Siska ban Toma Erdödy na čelu kršćanske vojske pobijedio je Osmanlije. Bila je to prekretnica u ratovima protiv Turaka.
Srpanj uredi
13.
- 1579. Započela je gradnja Karlovca, glavne tvrđave u Hrvatskoj krajini.
27.
- 1377. Radi zaštite od kuge, dubrovačko Veliko vijeće je prvo u Europi odredilo karantenu za putnike.
30.
- 1521. Osmanlije su osvojili Beograd, "zlatni ključ" Slavonije i Ugarske.
31.
- 1347. Grgur II. Šubić dobio je grad Zrin, pa je njegova bribirska loza uzela naziv Zrinski.
Kolovoz uredi
7.
- 1552. Utvrda Đurđevac izdržala je opsadu osmanlijske vojske, kad je stvorena "legenda o picoku".
16.
- 1513. Hrvatski ban Petar Berislavić potukao je osmansku vojsku kod Dubice na Uni.
29.
- 1189. Prvi spomen hrvatskog imena grada Dubrovnika, i to u povelji bana Kulina.
- 1526. U bitki na Mohačkom polju Osmanlije su pod vodstvom sultana Sulejmana uništile vojsku kralja Ludovika.
Rujan uredi
7.
- 1566. Nakon opsade i junačke smrti Nikole Šubića Zrinskoga i njegovih ljudi, Siget je pao u turske ruke.
9.
- 1493. Na Krbavskom polju pod Udbinom, Osmanlije su potukle hrvatsku vojsku bana Derenčina, u kojoj je izginuo cvijet hrvatskoga plemstva.
25.
- 1396. U bitki kod Nikopolja sultan Bajazit I. porazio je vojsku hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda.
26.
- 1501. Umro je Dubrovčanin Đore Držić, jedan od najstarijih hrvatskih petrarkista.
Listopad uredi
8.
- 1076. Zvonimir je okrunjen za kralja u bazilici Sv. Petra i Mojsija u Solinu.
20.
- 1507. Nikša Ranjina počeo je sastavljati slavni Zbornik s pjesmama dubrovačkih renesansnih pjesnika.
Studeni uredi
10.
- 1444. Kršćanska vojska kralja Vladislava uništena je u bitki kod Varne, čime su Osmanlije osigurali prevlast na Balkanu.
14.
- 1391. U Jeruzalemu je umoren franjevac Nikola Tavelić, Šibenčanin, prvi kanonizirani hrvatski svetac.
19.
- 1522. Velikaš Bernardin Frankapan pred saborom u Nürnbergu održao je znameniti Govor za Hrvatsku.