Svetovit

Svetovit^[1] (Svetovid, Suvid, Suvid, Svantevid, Svantevit, Svantovid, Sventovid, Zvantevith)

U slavenskoj je mitologiji Svetovit (Svetovid, Swiatowit, Sutvid, Vid) povezivan s ratovima i proricanjem. Opisivan je kao četveroglavi bog čije su glave gledale na četiri strane. Ovako udruženih glava, on može obuhvatiti pogledom sve strane svijeta (Svevid). Njegov konj bijele boje čuvan je u njegovom hramu i o njemu su se brinuli svećenici. Vjerovalo se da Svetovit ratuje protiv neprijatelja jašući na ovom konju. Taj konj služio je i za gatanje. O Svetovitu su ovisili uspjesi ratnih pohoda, trgovačkih putovanja, bogatstvo žetve. U isto vrijeme on je držao jedan luk ili mač, kao simbol rata, i rog za piće. Svetovitu su prinošene životinjske žrtve. Baltički Slaveni su ga prihvaćali kao prvog ili najvišeg boga. Vjeruje se da je dolaskom kršćanstva Svetovit i dalje ostao u slavenskom narodu kroz lik svetoga Vida.

Unutarnje poveznice uredi

Slavenska mitologija

Izvori uredi

↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 426. (Crolist)

Vanjske poveznice uredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Svetovit

Svetovit from Zbrucz in Kraków Archeological Museum

[HP5-1] Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 426. (Crolist)

[1]