Sveti Sebastijan
Sebastijan (oko 255. – Rim, oko 287.) je bio kršćanski mučenik i svetac, ubijen tijekom Dioklecijanovog progona kršćana u 3. stoljeću.
Sebastijan | |
---|---|
![]() Sveti Sebastijan, Guido Reni, oko 1615.
| |
Rođen | oko 255. Narbo Martius |
Preminuo | oko 287. Rim |
Spomendan | 20. siječnja |
Simboli | vezan za stup ili drvo, proboden strijelama |
Zaštitnik | vojnika športaša strijelaca protiv kuge |
Svetišta | San Sebastiano fuori le mura |
![]() |
Životopis
urediRođe je u dobrostojećoj kršćanskoj obitelji u Narbonni u Francuskoj, a odgojen je u Milanu u Italiji. Kao mladić stupio je u carsku vojsku te je postao visok časnik u rimskoj vojsci. Godine 284. plemići Marko i Marcelijan bačeni su u tamnicu te osuđeni na smrt zbog kršćanstva. Sebastijan ih je svakodnevno posjećivao u tamnici kako bi ih tješio.[1]
Car Dioklecijan ga ubrzo postavlja za načelnika dvorske garde. Neki viši časnik prijavio je Dioklecijanu kako Sebastijan brani kršćane od progona. Car je zatim zapovijedio da Sebastijana svežu o drvo i gađaju strjelicama dok ne umre.[2]
Irena, udovica svetog Kastula,[3] željela je noću potajno pokopati njegovo tijelo, ali je shvatila da je još živ te ga odvela na brigu u svoju kuću. Kad je car jednom išao u hram Sebastijan ga je susreo i prigovorio mu za njegova zlodjela. Car ga je zatim dao batinama tući dok nije ostao mrtav.[2]
Tijelo mu je zatim bačeno u kanal otpadnih voda. Neka Rimljanka Lucina pronašla je njegovo tijelo i dala ga sahraniti u katakombama gdje je kasnije podignuta bazilika njemu u čast – San Sebastiano fuori le mura.[3]
Štovanje
urediSveti Sebastijan se smatra zaštitnikom: zaraženih od kuge,[3] ratnih invalida, kamenoklesara, strijelaca, lovaca, vatrogasaca, policajaca i vojnika. I glavni grad Hrvatske, Zagreb, ubraja ga među svoje zaštitnike.[4]
Spomendan mu se slavi 20. siječnja.[1].
Sebastijanovo mučeništvo bilo je omiljena tema renesansnih umjetnika, a prikazivali su ga, među ostalima, Gian Lorenzo Bernini, Sandro Botticelli, Andrea Mantegna, Perugino i El Greco. Obično se prikazuje kao mladić zavezan za stablo ili stub i proboden strijelama.[5]
Izvori
urediLiteratura
urediKnjige
uredi- Lach, Maksimilijan. 1939. Životi svetaca za svaki dan u siječnju. 1. Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima u Zagrebu. Zagreb.
- Koledar svih svetaca i svetica božjih ili životi svetaca za sve dheve godišta i sve godišnje svetkovine pomične i nepomične i potpuni privod rimskoga martirologija. Narodna tiskara. Split. 1838
Mrežna sjedišta
uredi- St. Sebastian (engleski). Britannica. Pristupljeno 9. veljače 2025.
Vanjske poveznice
uredi- Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sveti Sebastijan |