Sveti Sebastijan

kršćanski svetac

Sebastijan (oko 255.Rim, oko 287.) je bio kršćanski mučenik i svetac, ubijen tijekom Dioklecijanovog progona kršćana u 3. stoljeću.

Sebastijan
Sveti Sebastijan, Guido Reni, oko 1615.
Sveti Sebastijan, Guido Reni, oko 1615.
Rođen oko 255.
Narbo Martius
Preminuo oko 287.
Rim
Spomendan 20. siječnja
Simboli vezan za stup ili drvo, proboden strijelama
Zaštitnik vojnika
športaša
strijelaca
protiv kuge
Svetišta San Sebastiano fuori le mura
Portal o kršćanstvu

Životopis

uredi

Rođe je u dobrostojećoj kršćanskoj obitelji u Narbonni u Francuskoj, a odgojen je u Milanu u Italiji. Kao mladić stupio je u carsku vojsku te je postao visok časnik u rimskoj vojsci. Godine 284. plemići Marko i Marcelijan bačeni su u tamnicu te osuđeni na smrt zbog kršćanstva. Sebastijan ih je svakodnevno posjećivao u tamnici kako bi ih tješio.[1]

Car Dioklecijan ga ubrzo postavlja za načelnika dvorske garde. Neki viši časnik prijavio je Dioklecijanu kako Sebastijan brani kršćane od progona. Car je zatim zapovijedio da Sebastijana svežu o drvo i gađaju strjelicama dok ne umre.[2]

Irena, udovica svetog Kastula,[3] željela je noću potajno pokopati njegovo tijelo, ali je shvatila da je još živ te ga odvela na brigu u svoju kuću. Kad je car jednom išao u hram Sebastijan ga je susreo i prigovorio mu za njegova zlodjela. Car ga je zatim dao batinama tući dok nije ostao mrtav.[2]

Tijelo mu je zatim bačeno u kanal otpadnih voda. Neka Rimljanka Lucina pronašla je njegovo tijelo i dala ga sahraniti u katakombama gdje je kasnije podignuta bazilika njemu u čast – San Sebastiano fuori le mura.[3]

Štovanje

uredi

Sveti Sebastijan se smatra zaštitnikom: zaraženih od kuge,[3] ratnih invalida, kamenoklesara, strijelaca, lovaca, vatrogasaca, policajaca i vojnika. I glavni grad Hrvatske, Zagreb, ubraja ga među svoje zaštitnike.[4]

Spomendan mu se slavi 20. siječnja.[1].

Sebastijanovo mučeništvo bilo je omiljena tema renesansnih umjetnika, a prikazivali su ga, među ostalima, Gian Lorenzo Bernini, Sandro Botticelli, Andrea Mantegna, Perugino i El Greco. Obično se prikazuje kao mladić zavezan za stablo ili stub i proboden strijelama.[5]

Izvori

uredi
  1. a b Lach 1939, str. 41.
  2. a b Lach 1939, str. 42.
  3. a b c Koledar, str. 63.
  4. Sveti Fabijan. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. svibnja 2015. Pristupljeno 29. svibnja 2015. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Britannica.

Literatura

uredi

Knjige

uredi
  • Lach, Maksimilijan. 1939. Životi svetaca za svaki dan u siječnju. 1. Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima u Zagrebu. Zagreb.
  • Koledar svih svetaca i svetica božjih ili životi svetaca za sve dheve godišta i sve godišnje svetkovine pomične i nepomične i potpuni privod rimskoga martirologija. Narodna tiskara. Split. 1838

Mrežna sjedišta

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Ostali projekti
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sveti Sebastijan