Sveučilište u Banjoj Luci

sveučilište u Bosni i Hercegovini

Sveučilište u Banjoj Luci, odnosno Univerzitet u Banjoj Luci (lat. Universitas Studiorum Bania Lucensis) je državno sveučilište sa sjedištem u Banjoj Luci, osnovano 1975. Drugo je najveće sveučilište u Bosni i Hercegovini te drugo po starosti. Vodeća je institucija visokog obrazovanja u Republici Srpskoj.

Sveučilište u Banjoj Luci
Univerzitet u Banjoj Luci
Universitas Studiorum Bania Lucensis
Osnovano7. studenog 1975.
TipDržavno sveučilište
RektorRadoslav Gajanin
Sastavnice18
Osoblje1267[1]
Studenti~15.000[2]
MjestoBanja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina 44°46′30″N 17°12′42″E / 44.7749504°N 17.2117138°E / 44.7749504; 17.2117138
Web stranicaunibl.org

Sveučilište čini 16 fakulteta, Akademija umjetnosti i Institut za genetičke resurse, s preko 100 različitih studijskih programa i usmjerenja. Trenutno na Sveučilištu studira oko 15.000 studenata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i iz inozemstva. Član je Europske asocijacije sveučilišta (European University Association – EUA) i potpisnik Velike povelje sveučilišta (Magna Charta Universitatum).[3]

Godine 2018. Webometrics Ranking of World Universities rangiralo ga je kao drugo najbolje sveučilište u Bosni i Hercegovini među 59 rangiranih institucija visokog obrazovanja u zemlji.[4] Godine 2019. QS World University Rankings svrstalo je Sveučilište u Banjoj Luci u rang 251 – 300 u zemljama Europe i srednje Azije.[5]

Povijest

uredi

Nastanak; 1975. – 1985.

uredi

Sveučilište u Banjoj luci osnovano je 7. studenog 1975. godine, a njegovom osnivanju prethodilo je formiranje nekoliko viših škola i fakulteta na ovom prostoru. Prilikom osnivanja u sastavu Sveučilišta bilo je pet fakulteta: Elektrotehnički, Tehnološki, Strojarski, Pravni i Ekonomski i tri više škole. U periodu od samo četiri godine, sva ta odjeljenja postala su samostalni fakulteti. Prije formiranja Sveučilišta, na višim školama i fakultetima u Banjoj Luci studiralo je 4952 studenta, a prve godine postojanja bilo je 7079 studenata, od čega je bilo 3445 redovnih. Godine osnivanja na prvu godinu I. ciklusa upisano je 2356 studenata. Izgradnjom Sveučilišnog centra, s 12.000 kvadratnih metara korisnog prostora, završena je prva faza izgradnje objekata i njihovo opremanje za potrebe fakulteta.

Na fakultetima i višim školama je do 1985. godine u stalnom radnom odnosu bilo 153 profesora i 91 asistent, dok su 82 profesora i 41 asistent bili u dopunskom radnom odnosu. Od 11. ožujka 1976. godine, kad je obranjena prva doktorska disertacija, pa do kraja 1984. godine, zvanje doktora na Sveučilištu u Banjoj Luci steklo je 13 kandidata, a magistarske teze obranila su 23 kandidata. U ovom periodu objavljeno je 4089 znanstvenih radova, 123 skripte, 47 sveučilišnih udžbenika i 95 stručno-znanstvenih knjiga.[6]

Prijeratno i ratno razdoblje; 1985. – 1995.

uredi

Period razvoja Sveučilišta od 1985. do 1992. godine bio je prilično specifičan i karakterizirale su ga veoma izražene društvene i ekonomske promjene u tadašnjoj Jugoslaviji. Konstantno se povećavao broj novoupisanih studenata i došlo je i do usmjerenja studenata k tehničkim znanostima, a bitno se smanjio i broj vanrednih studenata. Sveučilište se u ovom periodu afirmiralo po međunarodnom planu, a uspostavljena je bliska suradnja sa sveučilištima u Bitoli, Prištini, Osijeku i Mariboru, te s ostala tri sveučilišta u Bosni i Hercegovini. Sveučilište je od prosinca 1989. godine član Rektorske konferencije „Alpe-Jadran“, a uspostavljena je veza s više sveučilišta u inozemstvu. Period razvoja Sveučilišta od 1992. do 1996. godine obilježili su opća društvena kriza, rat u Bosni i Hercegovini i raspad SFR Jugoslavije, formiranje Republike Srpske i poslijeratna društveno-ekonomska kriza. Posljedice rata znatno su otežale rad i razvoj Sveučilišta u Banjoj Luci, no i pored krize i teškog stanja je u ovom periodu osnovano nekoliko fakulteta koji su vremenom izrasli u značajne članice Sveučilišta.[6]

Poslijeratno razdoblje; 1995. – 2003.

uredi

Početkom školske 1995./96. godine, u stalnom radnom odnosu na Sveučilištu bilo je zaposleno 69 profesora, 69 docenata, 52 viša asistenta i 58 asistenata. S drugih sveučilišta, a najviše iz Savezne Republike Jugoslavije, honorarno je bio zaposlen 351 profesor i suradnik. Povećanje broja honorarno angažiranih profesora i suradnika bilo je uvjetovano otvaranjem novih fakulteta, odsjeka i smjerova za koje su bili potrebni stručnjaci užih specijalnosti.

Nastavno-znanstvena djelatnost fakulteta realizirana je izvođenjem prijediplomskih i poslijediplomskih studija. Nastavni proces, uz nekoliko kraćih prekida zbog ratnih posljedica, odvijao se prema utvrđenim planovima i programima. Posebne poteškoće u izvođenju nastave pričinjavali su zagrijavanje prostorija, nedostatak materijala za izvođenje vježbi, nedostatak električne energije, literature i drugi. U uvjetima pada realnog standarda studiranja i izuzetne napore veliki broj studenata diplomirao je i obranio specijalističke, magistarske i doktorske radove.

Sveučilište u Banjoj Luci je i u veoma složenim uvjetima ostvarilo različite oblike suradnje sa Sveučilištem u Istočnom Sarajevu i sa sveučilištima u Saveznoj Republici Jugoslaviji, a kasnije i s ostalim sveučilištima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji. Međunarodna suradnja ostvarena je i sa sveučilištima iz Grčke, Bugarske, Španjolske, Italije, Francuske, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Rusije, Njemačke, Švicarske, Belgije, Nizozemske i Norveške.[6]

(Međunarodna) integracija i reforme; 2003. – 2013.

uredi

Bosna i Hercegovina potpisala je Bolonjsku deklaraciju 2003. godine, a Sveučilište u Banjoj Luci apliciralo je za sudjelovanje u programu Institucionalne evaluacije Europske asocijacije sveučilišta (EUA – Institutional Evaluation Programme). Zakonom o visokom obrazovanju Republike Srpske 2010. uspostavljeni su principi visokog obrazovanja u Republici Srpskoj u skladu sa Bolonjskom deklaracijom i europskim standardima. Zakonom je predviđeno usvajanje četiri ključna principa Bolonjske deklaracije: uvođenje europskog sistema prijenosa bodova – ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System), uvođenje strukture studija koja podrazumijeva tri ciklusa, promoviranje mobilnosti nastavnog osoblja i studenata i uvođenje sustava usporedivih diploma.

Ministarstvo odbrane Republike Srpske i Sveučilište u Banjoj Luci 19. listopada 2004. potpisali su Ugovor o prijenosu prava raspolaganja i korištenja zemljišta i objekata, a Vlada Republike Srpske i Sveučilište 22. ožujka 2006. godine aneks ugovora. Time su zemljište i objekti kasarne „Rajko Balać” pretvoreni u novi kampus, Sveučilišni grad, u koji su se preselili Rektorat i nekoliko članica Sveučilišta.

Od akademske 2007./08. počela je primjena Bolonjskog procesa u nastavi na svim studijskim programima, iako su u tom pravcu neki fakulteti krenuli i ranije. Usvojen je trostupanjski sustav studiranja i uveden je ECTS sustav vrednovanja predmeta i ukupnog opterećenja studenta, kao i princip godišnjeg opterećenja studenta do 60 ECTS. Osim što su grupirane znanstvena područja, donesena je odluka da se svi nastavni predmeti grupiraju u uža znanstvena područja kojima pripadaju, bez obzira na to na kojem se fakultetu izvode. Nakon toga je pojedinim fakultetima dodijeljena matičnost za pojedina znanstvena/umjetnička područja, kako bi bili odgovorni za sva pitanja u vezi s njima. Sveučilište je od 2007. godine integrirano s fakultetima kao organizacijskim jedinicama. Rektorat Sveučilišta čine: Kabinet rektora, Tajništvo, Ured za znanstveno-istraživački rad i razvoj, Ured za nastavu i studentska pitanja, Ured za međunarodnu i međusveučilišnu saradnju i Ured za ljudske i materijalne resurse. U sastavu Rektorata djeluju i Sveučilišni računarski centar (osnovan 1991.), Centar za poduzetništvo i transfer tehnologija (osnovan 2009.) i Konfucijev institut (osnovan 2018.).

Od 13. travnja 2011. godine Sveučilište u Banjoj Luci je punopravni član Europske asocijacije sveučilišta.[7] Kroz programe razmjene studenata je ugostilo studente sa Sveučilišta Sapienza u Rimu, Sveučilišta u Plovdivu, Sveučilišta u Strasbourgu, Sveučilišta u Grazu, Sveučilišta Distrikta Columbia, Sveučilišta u Prištini u Sjevernoj Mitrovici i Sveučilišta u Freiburgu.[8]

Sveučilište u Banjoj Luci je 2013. godine akreditirano i upisan u Registar visokoškolskih ustanova koji se vodi u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Sveučilište je 26. ožujka 2019. godine reakreditirano. Na ovaj način potvrđen je standard kvalitete rada Sveučilišta shodno standardima i smjernicama za osiguranje kvaliteta u europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG standard) i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.[6]

Fakulteti

uredi

Sa svojih 17 fakulteta, Sveučilište u Banjoj Luci broji 111 studijskih programa i smjerova na sva tri ciklusa studija.

Prirodoslovno područje

uredi
  • Prirodoslovno-matematički fakultet
    • Biologija
    • Geografija
    • Kemija
    • Fizika
    • Matematika i informatika
    • Ekologija i zaštita životne sredine
    • Prostorno planiranje i održivi razvoj
    • Tehnički odgoj i informatika

Tehničko područje

uredi
  • Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet
    • Arhitektura
    • Građevinarstvo
    • Geodezija
    • Arhitektura i urbanizam
    • Energetska efikasnost u zgradarstvu
  • Elektrotehnički fakultet
    • Računarstvo i informatika
    • Elektronika i telekomunikacije
    • Elektroenergetika i automatika
    • Elektroenergetski i industrijski sustavi
    • Digitalno emitiranje i širokopojasne tehnologije
  • Strojarski fakultet
    • Proizvoljno strojarstvo
    • Energetsko i prometno strojarstvo
    • Mehatronika
    • Industrijsko inženjerstvo
    • Zaštita na radu
    • Konstrukcijsko strojarstvo
  • Rudarski fakultet
    • Rudarstvo
    • Geološko inženjerstvo
    • Inženjerstvo zaštite životne sredine

Biomedicinsko područje

uredi
  • Medicinski fakultet
    • Medicina
    • Dentalna medicina
    • Farmacija
    • Primaljstvo
    • Fizioterapija
    • Medicinsko-laboratorijska dijagnostika
    • Radiološka tehnologija
    • Sanitarno inženjerstvo
    • Sestrinstvo

Biotehničko područje

uredi
  • Šumarski fakultet
  • Poljoprivredni fakultet
    • Biljna proizvodnja
    • Animalna proizvodnja
    • Agrarna ekonomija i ruralni razvoj
    • Očuvanje i održiva upotreba genetičkih resursa

Društveno područje

uredi
  • Ekonomski fakultet
    • Ekonomija i poslovno upravljanje
    • Poslovna informatika
    • Financije, bankarstvo i osiguranje
      • Računovodstvo i revizija
      • Financijsko upravljanje, računovodstvo i revizija
    • Financije i revizija javnog sektora
    • Međunarodna ekonomija
    • Poslovna ekonomija
      • Menadžment i poduzetništvo
    • Aktuarstvo
    • Upravljanje kulturnim nasljeđem i kulturnim turizmom
    • Menadžment u turizmu i hotelijerstvu
    • Ekonomska analiza i politika
  • Pravni fakultet
    • Građansko pravo
    • Međunarodno pravo
    • Krivično pravo
    • Poslovno pravo
    • Državno pravo
    • Upravno pravo
    • Radno i socijalno pravo
    • Pravno-istorijske studije
    • Pravno-ekonomski modul
  • Fakultet političkih znanosti
    • Političke znanosti
    • Socijalni rad
    • Primijenjena sociologija
    • Novinarstvo i komunikologija
  • Fakultet sigurnosnih znanosti
    • Sigurnost i kriminalistika
    • Upravljanje sigurnosnim rizicima prihodnih katastrofa
    • Ekološka sigurnost
  • Fakultet tjelesnog odgoja i sporta
    • Sport
    • Tjelesni odgoj

Humanističko područje

uredi
  • Filozofski fakultet
    • Filozofija
    • Psihologija
    • Pedagogija
    • Povijest
    • Učiteljski studij
    • Predškolski odgoj
  • Filološki fakultet
    • Srpski jezik i književnost
    • Engleski jezik i književnost
    • Njemački jezik i književnost
    • Talijanski jezik i književnost
    • Francuski jezik i književnost i latinski jezik
    • Ruski i srpski jezik i književnost
    • Romanistika
    • Sinologija
    • Metodika nastave stranih jezika i književnosti
    • Francuski jezik i književnost
    • Ruski jezik i književnost
    • Filologija

Umjetničko područje

uredi
  • Akademija umjetnosti
    • Muzičke umjetnosti
      • Kompozicija
      • Dirigiranje
      • Muzička teorija i pedagogija
      • Etnomuzikologija
      • Solo pjevanje
      • Instrumenti s tipkama
      • Gudački instrumenti
      • Puhački instrumenti
      • Trzalački instrumenti
      • Komorna glazba
    • Likovne umjetnosti
      • Slikarstvo i intermedijalna umjetnost
      • Grafički dizajn
      • Grafika
    • Dramske umjetnosti
      • Gluma
      • Kazališna režija
      • Dramaturgija
      • Produkcija
      • Film i TV


Izvori

uredi
  1. https://www.unibl.org/sr-lat/osoblje
  2. https://www.unibl.org/sr-lat/univerzitet/o-univerzitetu
  3. Београду, Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у. Универзитет. UNIBL (srpski). Pristupljeno 4. veljače 2024.
  4. Bosnia and Herzegovina. webometrics.info. 2018.
  5. University of Banja Luka. Top Universities (engleski). Pristupljeno 4. veljače 2024.
  6. a b c d Београду, Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у. Историјат. UNIBL (srpski). Pristupljeno 5. veljače 2024.
  7. Београду, Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у. Чланство у мрежама и удружењима. UNIBL (srpski). Pristupljeno 5. veljače 2024.
  8. Београду, Рачунски центар, Електротехнички факултет, Универзитет у. Сарадња. UNIBL (srpski). Pristupljeno 5. veljače 2024.