Carska citadela Thang Long (vijetnamski: Hoàng thành Thăng Long), kasnije poznata kao Hanoijska citadela je citadela u gradu Hanoiju, koja je bila prijestolnicom vijetnamskih dinastija (Đại Việt) (1010. – 1225.), Trần (1225. – 1400.), (1428. – 1789.) i Nguyễn.

Središnji dio carske citadele Thang Long u Hanoiju
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Vijetnam
Godina uvrštenja2010. (34. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1328
Koordinate21°02′11″N 105°50′35″E / 21.03639°N 105.84306°E / 21.03639; 105.84306
Thang Long na zemljovidu Vijetnama
Thang Long
Thang Long

Izgrađena je za dinastije Ly oko 1010. godine na ostacima kineske utvrde iz 7. stoljeća i ostala je vijetnamskom kraljevskom rezidencijom sve do 1810. godine kada je prijestolnicom postao grad Huế. Thang Long je od tada bio sjevernom citadelom vijetnamskih careva i 1805. godine je obnovljen u stilu francuskih utvrda arhitekta Vaubana.

Kraljevske palače i druge građevine carskog grada Thang Longa su krajem 19. stoljeća (1896. – 97.) uništile francuske kolonijalne snage. Preostale su tek poneke zgrade poput monumentalnog ulaza Đoan Môn, stubišta hrama Kinh Thiên, princezina palača Hậu Lâu, i tzv. "Tornja zastave Hanoija" (toranj visine 33.4 m iz 1812. godine; slika desno). Oni su 2010. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji[1] kao ostatk jedinstvene kulture jugoistočne Azije u kojoj su se miješali utjecaji kineske kulture sa sjevera i Čampa kulture s juga.

Na mjestu ostataka palače je 2008. godine izgrađena zgrada vijetnamskog parlamenta, Ba Đình. Prilikom izgradnje pronađeno je mnogo arheoloških ostataka, koji su danas u Vijetnamskom muzeju Povijesti (Hanoi), i zaključeno je kako je tek dio carskog grada Thăng Longa iskopan.

Izvori

uredi
  1. Središnji dio carske citadele Thang Longa. UNESCO. Pristupljeno 27. srpnja 2011.

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Thang Long