Thomas Sankara

Thomas Isidore Noël Sankara (21. prosinca 1949. - 15. listopada 1987.) bio je vojni kapetan, 5. predsjednik Gornje Volte - Burkine Faso od 1983. do 1987. godine, revolucionar i teoretičar panafrikanizma.[1][2] Po dolasku na vlast pokrenuo je veliki broj reformi te je bio popularan u svom narodu. Zbog svoje karizme i uloge vođe Revolucije, ostao je upamćen pod nadimkom „afrički Che Guevara“.[1][3][4] Promijenio je ime države Gornja Volta u Burkina Faso.

Thomas Sankara
Predsjednik Burkine Faso
trajanje službe
4. kolovoza 1983. – 15. listopada 1987.
Prethodnik Jean-Baptiste Ouédraogo
Nasljednik Blaise Compaoré
Premijer Gornje Volte
trajanje službe
10. siječnja 1983. – 17. svibnja 1983.
Predsjednik Jean-Baptiste Ouédraogo
Prethodnik  Saye Zerbo
Nasljednik Youssouf Ouédraogo
Rođenje 21. prosinca 1949.
Smrt 15. listopada 1987.

ŽivotopisUredi

Rani životUredi

Thomas Sankara sin je Marguerite Sankare i Samboa Josepha Sankare rođen je u rimokatoličkoj obitelji 1949. godine u gradu Yakou.[5] Pohađao je osnovnu školu u Gapui a srednju u Bobo-Dioulassou. Njegov otac borio se u francuskoj vojsci za vrijeme Drugog svjetskog rata i nacisti su ga bili pritvorili. Njegova obitelj je željela da postane katolički svećenik.

Vojna karijeraUredi

Nakon stjecanja osnovnog vojnog znanja u srednjoj školi 1966. godine, karijeru u vojsci započeo je sa 19 godina kada je poslan na Madagaskar da se školuje za časnika. Tamo je upoznan s marksističkom literaturom te je bio svjedok narodnih ustanaka protiv Philiberta Tsiranana. Marksizam je bilo presudan za njegovo političko opredjeljenje.[6] Po povratku u Gornju Voltu 1972. godine, istakao se herojstvom u pograničnom ratu protiv Malija 1974. godine. U kasnijim godinama života, nije se ponosio učešćem u ovom ratu opisujući ga pogrešnim i nepravednim. Dodatne simpatije među građanima glavnog grada Ouagadougoua stekao je svirajući gitaru u glazbenom bendu i vozeći se na motociklu. Godine 1976. je postao zapovjednik u Centru za vježbavanje komandosa u Pôu. Iste je godine upoznao Blaisea Compaoréa, koji će kasnije biti njegov najbliži suradnik. Ubrzo su njih dvojica, zajedno sa još nekoliko voltanskih časnika, postali članovi tajne marksističke grupe časnika.

Ulazak u politikuUredi

Sankara je ušao u politiku rujna 1981. godine kada je bio postavljen za državnog tajnika za informacije u vojnoj vladi. Međutim, dao je ostavku na tu funkciju 21. travnja 1982. godine i prešao u oporbu vladi, jer mu se nije sviđalo što rade protiv općih interesa naroda. Nakon puča 7. studenog 1982. godine od strane bojnika Jean-Batista Uedraogoa, Sankara je postao premijer, ali je otpušten 17. svibnja i stavljen u kućni pritvor nakon posjete sina francuskog predsjednika i savjetnika za afrička pitanja, Jean-Christophea Mitterranda. Stavljanje još dvojice časnika u pritvor uzrokovalo je narodni ustanak.

PredsjedništvoUredi

Blaise Compaoré organizirao je 4. kolovoza 1983. godine puč nakon kojeg je Sankara postao novi predsjednik Gornje Volte. Kao revolucionar, bio je inspiriran kubanskim revolucionarima Fidelom Castrom i Che Guevarom te ganskim vođom Jerryem Rawlingsom. Pokrenuo je niz reformi koje je nazvao demokratskom i narodnom revolucijom, a njegova politka temeljila se na antiimperijalizmu, borbi protiv korupcije, pošumljavanju zemlje, iskorijevanju gladi, te stavljanju obrazovanja i pružanja zdravstvenih usluga na prvo mjesto. Jedan od prvih ciljeva koje je trebalo riješiti bilo je poboljšanje statusa žena u državi. Njegova vlada sastojala se od velikog broja zaposlenih žena, što je bio presedan u Zapadnoj Africi. Zabranio je obrezivanje ženskih genitalija, prisilnu udaju i poligamiju, poticao je rad žena u poslovima van kuće, te da pohađaju školu uprkos trudnoći. Sankara je promovirao kontracepciju i ohrabrivao muževe da odlaze na tržnicu i pripremaju ručak kako bi iskusili odgovornost za koju su većinom bile zadužene žene. Sankara je bio prvi afrički vođa koja je postavio žene na visoke položaje u vladi i dozvolio im da grade karijeru u vojsci. Sankarina vlada bila je prva afrička vlada koja je službeno i javno priznala epidemiju side kao glavnu prijetnju Africi. Na prvu godišnjicu svog dolaska na vlast, Gornja Volta je preimenovana u Burkinu Faso, što u prijevodu s jezika Mosi i Bamanankan znači „zemlja uspravnih ljudi“. Izrađena je nova zastava, a Sankara je napisao i novu himnu Une Seule Nuit.

UbojstvoUredi

Dana 15. listopada 1987. godine izvršen je državni udar. Sankaru je ubila naoružana skupina, koju je organizirao njegov bivši suradnik Blaise Compaoré. Sankarino tijelo je raskomadano i pokopano u neoznačenom grobu, njegova udovica i dvoje djece pobjegli su iz zemlje.[7] Compaoré je odmah preokrenuo nacionalizacija, poništio gotovo sve Sankarine odluke, vratio Burkinu Faso u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i s vremenom uklonio gotovo sva obilježja Sankarine vladavine.[8]

IzvorUredi

  1. 1,0 1,1 Burkina Faso Salutes "Africa's Che" Thomas Sankara by Mathieu Bonkoungou, Reuters, 17. listopada 2007.
  2. Thomas Sankara Speaks: the Burkina Faso Revolution: 1983-87, by Thomas Sankara, edited by Michel Prairie; Pathfinder, 2007., str. 11
  3. Thomas Sankara, Africa's Che Guevara by Radio Netherlands Worldwide, 15. listopada 2007.
  4. Africa's Che Guevara by Sarah in Burkina Faso
  5. [1] [2]
  6. Thomas Sankara Speaks: the Burkina Faso Revolution: 1983-87, by Thomas Sankara, edited by Michel Prairie; Pathfinder, 2007., str. 20-21
  7. Sankara v. Burkina Faso by the Canadian Council on International Law, March 2007
  8. Mason, Katrina &, Knight, James (2011). Burkina Faso, 2nd, The Globe Pequot Press Inc. ISBN 9781841623528 pg 31

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Thomas Sankara

Video/FilmUredi