Tomaš Goričanec
Tomaš Goričanec (Mala Subotica, 14. prosinca 1815. – Mala Subotica, 31. prosinca 1837.), bio je hrvatski pjesnik, zagrebački klerik. Autorom je prvoga kajkavskoga spjeva.[1]
Tomaš Goričanec | |
---|---|
Puno ime | Tomaš Goričanec |
Rođenje | 14. prosinca 1815., Mala Subotica, Hrvatska |
Smrt | 31. prosinca 1837., Mala Subotica, Hrvatska |
Nacionalnost | Hrvat |
Period pisanja | 1837. |
Književne vrste | spjev |
Književni period | romantizam |
Važnija djela
| |
Portal o životopisima |
Životopis
urediTomaš Goričanec rodio se je u Maloj Subotici 1815. godine. Školovao se je u pijaristâ u Velikoj Kaniži, gdje je polazio gimnaziju. Godine 1833. svoje školovanje nastavio je u Zagrebu. Na zagrebačkome liceju završio je dvije godine filozofije i jednu bogoslovije.
Za vrijeme Hrvatskoga narodnoga preporoda u Zagrebu je objavljen njegov spjev Erdödy kneza Tomasha Horvat. Dalm. y Shlavonzke bana Obszedyenye y poboj sziszechki 1593. Izpiszan po Tomashu Gorichanecz, S. Bishkupie Zagrebechke Klerikushu (Vu Zagrebu, stampano pri Franyi Suppanu, 1837.)[2] što je prvi kajkavski spjev. To djelo je na kajkavskome narječju napisan deseterački spjev u šesnaest pjevanja, koji u narodnom, hrvatskom duhu tematizira pobjedu nad Turcima u bitki kod Siska. Njegov spjev i do danas je jedno od najvažnijih epskih ostvarenja u cjelokupnoj hrvatskoj književnosti.[3] Djelo je u budimpeštanskoj knjižnici pronašao prof. Zvonimir Bartolić, te ga je dao ponovno tiskati.[1]
Tomaš Goričanec pisao je i na latinskome jeziku (Carmen honoribus admodum reverendi ac clarissimi domini Josephi Shott, enkomij ↓1 je o vicerektoru zagrebačkoga liceja, a Ultimum vale domino Carolo Xuppan je žalobnica posvećena Goričančevu suškolarcu Karlu Županu).[4] Te je pjesme na temelju protokola zagrebačke cenzure Goričancu pripisala Elizabeta Palanović.[4]
Za vrijeme školovanja, kada je bio na drugoj godini bogoslovije, umro je od sušice, 31. prosinca 1837. godine.
Spomen
uredi- Po njemu nazvane su ulice u Maloj Subotici i Čakovcu.
- 2002.: Matica hrvatska je prigodom sto šezdeset i pete obljetnice pjesnikove smrti postavila spomen-ploču na mjestu njegove rodne kuće u Maloj Subotici.[3][5]
- U lipnju mjesecu u Maloj Subotici održava se Dan Tomaša Goričanca.[6]
- Od 2008. godine sobočka osnovna škola nosi ime po njemu, OŠ Tomaš Goričanec.[7]
- Od 2014. godine u listopadu/studenome OŠ Tomaš Goričanec u Maloj Subotici održava Dane Tomaša Goričanca.[8]
Bilješke
urediIzvori
uredi- ↑ a b Znanstveni kolokvij: Tomaš Goričanec – autor prvog kajkavskog epa, objavila Sandra Županić, mnovine.hr, 28. lipnja 2018., pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ Erdödy kneza Tomasha Horvat. Dalm. y Shlavonzke bana obszedyenye y poboj Sziszechki 1593. / izpiszan po Tomashu Gorichanecz, s. Bishkupie Zagrebechke klerikushu, katalog.kgz.hr, pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ a b Kronika događanja. Čakovec Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. ožujka 2021. (Wayback Machine), Vijenac, br. 225, 17. listopada 2002., pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ a b Goričanec, Tomaš, Zvonimir Bartolić (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ Vlado Mihaljević Kantor, Da ih ne izbriše vrijeme..., medjimurje.hr, 19. veljače 2018., pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ Obilježen Dan Tomaša Goričanca, opcina-mala-subotica.hr, 2. srpnja 2018., pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ Završeni “Dani Tomaša Goričanca” u sobočkoj osnovnoj školi, regionalni.com, 11. studenoga 2018., pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ U čast Tomašu Goričancu, emedjimurje.net.hr, 8. studenoga 2016., pristupljeno 2. svibnja 2020.
- ↑ enkomij, enciklopedija.hr, pristupljeno 20. prosinca 2020.
Vanjske poveznice
uredi- Erdödy Kneza Tomasha Horvat. Dalm. y Shlavonzke bana Obszedyenye y poboj Sziszechki 1593. (1837.), digital.onb.ac.at
- Kajkavski florilegij: iz cvietnjaka kajkavske književne riječi od 16. do 19. stoljeća Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2021. (Wayback Machine), str. 99. – 108., priredio dr. sc. Alojz Jembrih, Sveti Ivan Zelina, 2007., pou-zelina.hr, (dio spjeva modernom grafijom)
- Goričanec, Tomaš, enciklopedija.hr