Treći anglo-burmanski rat

Treći anglo-burmanski rat (1885. – 1886.), odigrao se zbog uvjerenja u Velikoj Britaniji da su sazreli uvjeti za okupaciju cijele Burme. Povod za akciju dalo je loše postupanje burmanskih vlasti prema nekoj britanskoj tvrtci.

Treći anglo-burmanski rat
Third anglo-burmese war.jpg
Predaja Burmanske vojske kod Avāe, 27. studenog 1885.
Vrijeme 7. studenog 1885. - 1886.
Lokacija Burma
Ishod • Kraj Burmanskog Carstva
• Uključivanje, aneksija i odlučna konsolidacija povijesnih ostataka Burmanskog Carstva u obliku Burme kao dijela Britanske Indije
• Gerilski otpor do 1895.
Sukobljeni
Flag of the Alaungpaya Dynasty of Myanmar.svg Burmansko Carstvo Flag of the United Kingdom.svg Britansko Carstvo
British Raj Red Ensign.svg Britanska Indija
Vođe
Flag of the Alaungpaya Dynasty of Myanmar.svg kralj Thibaw Min British Raj Red Ensign.svg general Harry Prendergast

Tijek oružanog sukobaUredi

General Harry Prendergast je s oko 12,000 vojnika, 67 topova i riječnom flotilom bio već spreman za akciju te je 11. studenog krenuo uz rijeku Irrawaddy da Burmanci ne bi mogh organizirati otpor. Britanska riječna flotila je 28. studenog stigla pred starim gradom Avā. Kralj Thibaw Min je naredio da se položi oružje, ali se veliki dio snaga razišao s oružjem te je gerilskim djelovanjem godinama produžio otpor. Kralj je zarobljen, a monarhija i samostalnost Burme je ukinuta.

Burma je proglašena britanskom kolonijom kao dio britanskog Indijskog Carstva. Ovaj status je imala sve do 1937. godine

LiteraturaUredi

  • ”Anglo-burmanski ratovi”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 150.
  • D. Cole, British Military History, London, 1937.
  • A. Ch. Banerjee, Annexation of Burma, Calcutta, 1944.
  • R. C. Majumdar i dr., An Advanced History of India, London, 1961.