Podunavski vodenjak

(Preusmjereno s Triturus dobrogicus)

Podunavski vodenjak, poznat i kao dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) je vodozemac iz roda vodenjaka.

Podunavski vodenjak
Triturus dobrogicus dunai tarajosgőte.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Amphibia
Red: Caudata
Porodica: Salamandridae
Rod: Triturus
Vrsta: T. dobrogicus
Dvojno ime
Triturus dobrogicus
(Kiritzescu, 1903)
Raspon
Područje koje nastanjuje dunavski vodenjak
Područje koje nastanjuje dunavski vodenjak

Opis vrsteUredi

Podunavski vodenjak ima izduženo i repato tijelo, izduženije nego kod ostalih vrsta velikih vodenjaka. Dugačak je do do 16 cm, s tim što su mužjaci oko 1,5 cm krći od ženki. Koža je vrlo grube teksture, a glava mala.

Tijelo mu je crvenkaste boje, sa tamnim točkama. Bokovi su mu poprskani mrljicama bijele boje. Vrat je s donje strane tamno obojen i poprskan vrlo finim mrljicama bijele boje, a trbuh mu je narančast s crnim mrljama koje se često međusobno spajaju u jednu ili dvije uzdužne pruge.

Mužjaci u doba parenja imaju vrlo visoku nazubljenu krijestu koja može počinjati već na glavi.

Vrlo je sličan velikom alpskom vodenjaku.

Životni ciklusUredi

Za vrijeme sezone parenja, mužjaci odabiru privremene teritorije na dnu vode. Pažnju ženki privlače mahanjem i trzanjem repa, povijanjem leđa i mahanjem krijestom. Ženke lijegu 200 – 400 jaja, koja se mogu naći pojedinačno zamotana u listić plutajuće ili podvodne vegetacije. Ličinke su dugačke oko 1,2 cm, a mogu narasti do 7 cm. Imaju 3 para vanjskih škrga, te repnu peraju koja se suzuje u tanku nit. Ličinke se nakon 3 do 4 mjeseca preobraze u odrasle jedinke duge 5 – 8 cm, dok spolnu zrelost dostižu pri dužini tijela od 12 – 13 cm. Mogu se javiti i jedinke koje zadržavaju neka ličinačka obilježja (vanjske škrge i život u vodi) i nakon što spolno razriju. Može doživjeti 8 godina.

Stanište i rasprostranjenostUredi

Nastanjuje nizinska staništa, uglavnom u (poplavnim) dolinama rijeka i riječnih sustava. Provode do 6 mjeseci godišnje u vodi, i to u sporo tekućim i mirnim dijelovima rijeka, kao i u jezerima, barama i lokvama. Može živjeti i u predjelima koja su pod utjecajem čovjeka i u blizini urbanih područja.

Životno područje obuhvaćaju doline rijeka Dunav i Tisa. Države u kojima ih se može pronaći su Bugarska, Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Rumunjska, Austrija, Slovačka i Češka.

PrehranaUredi

PredatoriUredi

Zakonska zaštitaUredi

Triturus dobrogicus je zaštićen Bernskom konvencijom (Appendix II, strogo zaštićena vrsta) i europskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta. U Europskoj uniji nezakonito je loviti, posjedovati ili rukovati velikim vodenjacima bez posebne dozvole. Isto tako, zabranjeno je njihovo ubijanje ili nanošenje štete njima ili području u kojem žive.

Na popisu je zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. Štiti ga Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06), gdje je naznačen kao "strogo zaštićena svojta".

Drugi projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Podunavski vodenjak
 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Podunavski vodenjak
 Wikivrste imaju podatke o: Podunavskom vodenjaku

IzvoriUredi


  Nedovršeni članak Podunavski vodenjak koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.