Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika. Govori se uglavnom u Walesu, nekim krajevima Engleske uz granicu s Walesom te u Patagoniji oko grada Trelewa gdje postoji nekoliko velških rudarskih kolonija.

Velški jezik
Cymraeg (y Gymraeg)
Države Ujedinjeno Kraljevstvo, Argentina, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland
Regije Wales, Patagonija
Govornici oko 700 000
Razredba indoeuropski

 keltski
  otočni keltski
   britonski
    velški

Službeni status
Služben u Wales
Ustanova ---
Jezični kôd
ISO 639-1 cy
ISO 639-2 wel(B), cym(T)
ISO 639-3 WLS
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)
postotak govornika velškog po upravnim dijelovima

Govornika velškog jezika ima i drugdje u svijetu, najviše u ostatku Velike Britanije, u SAD-u, Australiji i Novom Zelandu, 508 000 u Ujedinjenom Kraljevstvu (1991 census), ukupno u svijetu 537 870.[1]

Iako je desetljećima bivao ugrožen rastućom uporabom engleskog jezika, velški, zadnjih nekoliko godina, po broju govornika i po zastupljenosti u javnom životu, doživljava znatan rast. "Zakon o velškom jeziku" donesen je u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva 1993. te je velški (po statusu) izjednačen s engleskim jezikom kao službeni jezik Walesa. Dodatan zamah ovom procesu dalo je osnivanje Velškog parlamenta 1999.


Povijesni razvoj

uredi

U 6. stoljeću naziru se prvi tragovi velškog kao zasebnog jezika - do germanskih invazija na Veliku Britaniju, na čitavom otoku govorili su se britonski dijalekti s nejasnim međusobnim granicama. Do 10. st. germanski naseljenici uspjeli su zauvijek prostorno odvojiti preostale britonske zajednice te se tako postupno kristaliziraju zasebni velški, kornijski i kumbrijski jezik.

Sve do industrijske revolucije velški nije pretrpio značajniji utjecaj snažnijeg i većeg engleskog jezika, no u 19. st. sa sve većim priljevom radne snage iz drugih dijelova Velike Britanije, engleski sve više počinje dobivati na značaju pa, prema popisu iz 1891. tek polovica stanovnika Walesa govori velški, a 1981. govornika velškog je tek 19%.


Obnova

uredi

Velški jezik je trenutno najbrže rastući manjinski jezik u svijetu. Globalni rast interesa za keltsku kulturu donio je i zanimanje za velški jezik tako da ga danas (poticani od službene politike i medija) uče i mnogi stanovnici Walesa sasvim različitog podrijetla.

Prema popisu iz 2001., velškim jezikom govori 21% stanovništva Walesa. 20% je izjavilo da može čitati velški, 18% ga može pisati, a 24% ga razumije. Međutim, najbitniji je podatak da 39% djece (od 10 do 15 godina) u Walesu govori, čita i piše velški, dok je među mladima od 16 do 19 godina taj postotak 25%.

Velški jezik se sve češće koristi u kućanstvima pa tako mladi parovi koji sami nisu bili odgojeni na velškom, već su ga naučili u školi, danas svoju djecu, često, radije odgajaju na velškom nego na engleskom.

Izvori

uredi

Vanjske poveznice

uredi