Veliki žednjak
Veliki žednjak (lat. Hylotelephium maximum, sin. Sedum maximum) višegodišnja je biljka iz roda Hylotelephium, porodice Crassulaceae, nekada uključivana u rod žednjaka, pa joj otuda i ime. Naraste do 80 cm visine, mesnatih je, jajastih nazubljenih listova. Cvjetovi su skupljeni u guste gronjaste cvatove, blijede,žućkaste boje. Raste po kamenitim svijetlim obroncima. Kod nas ga ima na Velebitu, po planinama Gorskog kotara te na Medvednici. Koristi se kao ljekovita biljka.
| Veliki žednjak | |
|---|---|
 Veliki žednjak | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Saxifragales |
| Porodica: | Crassulaceae |
| Rod: | Hylotelephium |
| Vrsta: | H. maximum |
| Dvojno ime | |
| Hylotelephium maximum (L.) J. Holub | |
SastavUredi
Biljka sadrži organske kiseline(jabučnu ,limunsku,alfa ketolglutarnu i dr.), aminokiseline (asparaginsku, glutaminsku), saharide glukozu, fruktozu i sedoheptulozu, kvercetin, kempferol, izoramnetin, miricetin, kofeinsku i klorprenovu kiselinu,cinarin i kumarine,te askorbinsku kiselinu i karotenoide.
Nadzemni dijelovi od makroelemenata(mg/g) sadrže kalij(21,80),kalcij(24,40),magnezij(17,10) i željezo(0,20). Od mikroelemenata (mkg/g)sadrži mangan(0,11),bakar(0,71),cink(0,28),krom(0,16),barij(2,88),vanadij(0,09),selen(6,86),nikl(0,28),stroncij(1,94),olovo(0,14),bor(8,00).[1]
Uporaba u narodnoj mediciniUredi
U službenoj medicini se ne koristi. U narodnoj medicini korijen i vršni dijelovi biljke koriste se kao vanjski lijek za liječenje rana, uključujući i za liječenje opeklina, smrzotina, i bradavica.
Dodatna literaturaUredi
Forenbacher,S. Velebit i njegov biljni svijet,Zagreb 2001.
Vanjske povezniceUredi
IzvoriUredi
- ↑ Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstveih rastenij,Moskva 2000.,str.222
