Otvori glavni izbornik

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. - Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić
Rođenje 21. lipnja 1849.
Smrt 1. srpnja 1928.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje povjesničar
Portal: Životopis

Sadržaj

ŽivotopisUredi

Vjekoslav 1 Klaić rodio se je u Garčinu 1849. godine od oca Franje Žaverija Klaića, učitelja i majke Tekle rođene Jung. Na krštenju dobio je ime Aloysio Ferdinand Franjo.[1] Budući hrvatski historiograf odgajan je u njemačkome duhu i jeziku, budući da mu je majka bila Njemica. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu, a književnost i glazba u sjemeništu više su ga zanimali od povijesti, a izvedene su mu i neke skladbe. Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1865. godine.[2] U Beču je studirao povijest i zemljopis, a poslije završenoga studija, više od pedeset godina službovao je kao gimnazijski profesor. Predavao je u Klasičnoj gimnaziji od 1874. do 1879. godine i od 1882. do 1893. godine.[3] Od 1893. godine počinje predavati opću povijest na Zagrebačkome sveučilištu, i uz manje prijekide ostaje na katedri do 1922. godine kada je umirovljen. 1893. godine postao je dopisnim a 1896. godine pravim članom JAZU/HAZU, a bio je i počasni doktor praškoga sveučilišta i vanjski član Češke akademije znanosti.[4] Surađivao je u pravaškom tjedniku Hrvatskoj lipi (uređivao ga je 1875. godine)[5] bio je dugogodišnji urednik Vienca (1882.-1889.), te istodobno i osnivač orkestra i dirigent, promičući hrvatsku glazbu. Pisao je i uspjele pripovijetke i političke članke u hrvatskom duhu. 1882. godine osnovao je i do 1891. godine vodio Diletantski orkestar u Hrvatskome sokolu te je bio njegov dirigent.[5] Zajedno s Vjenceslavom Novakom, pokrenuo je 1892. godine i uređivao mjesečni glazbeni časopis Gusle: časopis za svjetovnu i crkvenu glasbu.[6][7] 1893. godine priredio je za tisak Hrvatsku pjesmaricu u kojoj je u manjoj mjeri i skladao (popijevka "Svraćanje").[5] Od 1910. godine član je Družbe "Braća hrvatskoga zmaja".[4]

 
Grob Vjekoslava Klaića na Mirogoju.

Umro je u Zagrebu 1. srpnja 1928. godine i pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.[8]

Znanstvena djelatnostUredi

Monumentalno historiografsko djelo Povijest Hrvata, objavljeno kod Kuglija u pet knjiga (od 1899. do 1911.), nije, na žalost, uspio završiti. Ocjenjujući ovaj njegov rad, drugi veliki hrvatski povjesničar, Ferdo Šišić (1914.) ističe: "Izradbom, naučnom metodom i opširnošću Klaićevo djelo nadilazi sva dosadašnja djela te vrste u našoj historiografiji", dok Jaroslav Šidak kaže da "uza sve nedostatke, Klaićevo djelo ostaje u prikazu XV. i XVI. stoljeća po obilju svojih podataka, do danas nepremašeno". U nakladi Matice hrvatske Trpimir Macan priredio je za tisak Povijest Hrvata po drugi put 1982. godine.

KritikaUredi

Zagrebački Srbobran je pisao 1903. da je Vjekoslav Klaić pod pritiskom studentskih demonstracija podnio ostavku na rektorski položaj. Povod je bilo njegovo ponašanje prilikom promocije na čast doktora prava sina odjelnog predstojnika Armina Pavića. Klaić se ponizio pred ovim mladićem, govoreći o njemu kao o jednom od najumnijih mlađih ljudi, hvaleći zasluge njegovog oca... Studenti su napustili svečanost. Srbobran zaključuje da Srbi nemaju razloga da žale za Klaićem jer on prema srpskoj omladini nije bio ni pravedan ni nepristran. [9] [10]

Važnija djelaUredi

  • Prirodni zemljopis Hrvatske, Zagreb, 1878.
  • Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, 1–3, Zagreb, 1880.–1883.
  • Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb, 1882.
  • Slavonija od X-XII vijeka, Zagreb, 1882.
  • Pripoviesti iz hrvatske poviesti, 1–3, Zagreb, 1886.–1891.
  • Atlas za hrvatsku povjestnicu, Zagreb 1888.
  • Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, 1–5, Zagreb, 1899.–1911.
  • Hrvati i Hrvatska. Ime Hrvat u historiji (povijesti) slavenskih naroda, Zagreb, 1890.
  • Hrvatska pjesmarica: sbirka popjevaka za skupno pjevanje, Zagreb, 1893.
  • Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347.: sa jednom rodoslovnom tablicom, Zagreb, 1897.
  • Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća, 1897.
  • Krčki knezovi Frankapani, 1, Zagreb, 1901.
  • Statut grada Zagreba: od god. 1609. i reforma njegova god. 1618., Zagreb, 1912.
  • Život i djela Pavla Rittera Vitezovića: (1652.-1713.), 1914.
  • Zagreb 1910.–1913., Zagreb, 1918.
  • Knjižarstvo u Hrvata, Zagreb, 1922.
  • Crtice iz hrvatske prošlosti, Zagreb, 1928.

PriznanjaUredi

  • 1925.: Počasni građanin grada Zagreba.[4]

NagradeUredi

  • 1876.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Prirodni zemljopis Hrvatske.
  • 1900.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Povjest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. Sv. 2: Treće doba: vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Dio 2: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457): sa 77 ilustracija[11]
  • 1913.: Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za djelo Život i djela Pavla Rittera Vitezovića (1652.-1713.): nagradjeno iz Zaklade Ivana grofa Draškovića za godinu 1913.

BilješkeUredi

  1. 1 "(...) Klaićevo ime Vjekoslav. (...) postojao je običaj da dijete nosi ime koje se prema crkvenom kalendaru slavi na dan njegova rođenja, a Vjekoslav (Alojzije) se slavi 21. lipnja."[12]

IzvoriUredi

  1. Vjekoslav Klaić, život i djelo: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti: 1849. - 1928. - 1998. - 1999., održanog 6. i 7. studenoga 1998. u Slavonskom Brodu i Garčinu, glavni i odgovorni urednik Dragan Milanović, Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod, 2000., ISBN 953-6002-20-5, str. 5. - 6.
  2. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 915.
  3. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 895.
  4. 4,0 4,1 4,2 Hrvatski biografski leksikon: Klaić, Vjekoslav, pristupljeno 17. veljače 2015.
  5. 5,0 5,1 5,2 Hrvatska enciklopedija: Klaić, Vjekoslav, pristupljeno 17. veljače 2015.
  6. Sanja Majer-Bobetko, Prinosi Vjekoslava Klaića hrvatskoj glazbenoj historiografiji, u: Vjekoslav Klaić, život i djelo: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti: 1849. - 1928. - 1998. - 1999., održanog 6. i 7. studenoga 1998. u Slavonskom Brodu i Garčinu, glavni i odgovorni urednik Dragan Milanović, Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod, 2000., ISBN 953-6002-20-5, str. 248., 260.
  7. Gusle: časopis za svjetovnu i crkvenu glasbu, dnc.nsk.hr, pristupljeno 12. kolovoza 2017.
  8. Gradska groblja Zagreb - K, gradskagroblja.hr, pristupljeno 12. kolovoza 2017.
  9. Вишњић, Чедомир (2013.). Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 138., Оставка ректора загребачког свеучилишта, Загреб, Београд: СКД Просвјета, Службени Гласник
  10. (1903.) Нови Србобран, бр. 65, 13. (26.) марта 1903.,
  11. Klaić, Vjekoslav. Povjest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća. Sv. 2: Treće doba: vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Dio 2: Od gubitka Dalmacije do Matije Korvina (1409-1457): sa 77 ilustracija. - 1901. - 293, XVII str. : ilustr. Sadrži i: Transkripcija izprava, str. VI-XVIII. - Bibliografija: str. I-VI. - Nagrada "Matice hrvatske" iz zaklade grofa Ivana Nep. Draškovića za god. 1900., bibliografija.nsk.hr, pristupljeno 11. kolovoza 2017.
  12. Marija Karbić, Biografija i bibliografija Vjekoslava Klaića, u: Vjekoslav Klaić, život i djelo: zbornik radova sa Znanstvenoga skupa o životu i djelu Vjekoslava Klaića u povodu 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti: 1849. - 1928. - 1998. - 1999., održanog 6. i 7. studenoga 1998. u Slavonskom Brodu i Garčinu, glavni i odgovorni urednik Dragan Milanović, Sveučilište u Zagrebu - Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb - Slavonski Brod, 2000., ISBN 953-6002-20-5, fusnota 1 na str. 8.

Vanjske povezniceUredi