Vranica
Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornjeg Vakufa-Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.
Vranica | |
---|---|
Planina | |
Položaj | |
Koordinate | 43°57′16″N 17°41′15″E / 43.954510°N 17.687412°E |
Država | BiH |
Najbliži gradovi | Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica |
Dio gorja | Dinaridi |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Nadkrstac – 2112 m |
Ostali vrhovi | Bijela gromila (2071 m) Krstac (2070 m) Ločike (2107 m)[1] Rosinj |
Geologija | |
Geološka starost | staro gromadno gorje[2] |
Planinarstvo | |
Planinarski domovi | na Rosinju, Radovini |
Položaj
urediNalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.
Postanak
urediU zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.[3][4][5][6] Planine su u uglavom građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.[4]
Flora i fauna
urediNa Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce),[7] bosanska zvončika[8] i vranička vrkuta.[9] Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.
Promet
urediKraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug.[4] Važni prijevoji su Sarajevska i Travnička vrata.
Gospodarstvo
urediU prošlosti je rudarstvo bila važna gospodarska grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatiralo u Bakovićima nedaleko od Fojnice.[4]
Stanovništvo
urediNa Vranici se nalazi katoličko hodočasničko mjesto Vrankamen, kojem se još od osnutka fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri održavaju tzv. čobansku misu.[10]
Galerija
uredi-
Vikendice uz Prokoško jezero
-
Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom
-
Vranica zimi
-
Vranica
-
Prokoško jezero na Vranici
-
Vrh Ločika
Izvori
uredi- ↑ Hrvatski planinarski savez I. Rengjeo: Južne hrvatske planine, Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
- ↑ Svjetlo riječi Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. listopada 2018. (Wayback Machine) Busovačka planina – Planina kristala i minerala, 16. rujna 2017. (pristupljeno 21. listopada 2018.)
- ↑ Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
- ↑ a b c d (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Godišnji izvještaj 2008 (PDF). Bosna RE. str. 8. str. Pristupljeno 29. listopada 2012.
|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć) - ↑ Diverzitet vrsta. mvteo.gov.ba. str. 19. str. Pristupljeno 8. studenoga 2012.
|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć) - ↑ Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015.
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu, 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vranica |
- Dinarsko gorje Grupa Vranice