Wikipedija:Članak tjedna/30, 2024.

Rosika je najveći rod biljaka mesožderki po kojemu je porodica rosikovke dobila ime. Ime roda dolazi od grčke riječi δρόσος (drósos), što znači rosa, zbog ljepljiva soka na žljezdastim izdancima nalik dlakama koji izgledom nalikuje rosi i za koji se lijepe kukci. Vrste u rodu jesu epifiti koji žive na drugim biljkama. Ovi pripadnici porodice Droseraceae mame, love i proždiru kukce uz pomoć biljnih lijepaka koje pokrivaju površine njihovih listova. Biljka se koristi kukcima kao dodatkom prehrani zbog siromašnih ili oskudnih minerala u tlu na kojem raste. Rosika je višegodišnja zeljasta biljka, koja u iznimnim slučajevima može dosegnuti starost i od 50 godina, a tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno dulje stabljike i do tri metra.

Razne vrste, koje se razlikuju po veličini i obliku, mogu se naći na svakom kontinentu izuzev Antarktike, no najviše vrsta raste na južnoj polutci. Pretpostavlja se da se rosika prvi put pojavila u Australiji te da su se australske vrste najprije proširile po Južnoj Americi, a potom po Africi.

U Hrvatskoj rastu tri vrste rosike: rosika dugolistna, rosika povaljena i kritično ugrožena vrsta okruglolisna rosika.