Zagrebački salon

Zagrebački salon hrvatska je likovna manifestacija. Održava se od 1965. godine.

Zagrebački salon
Mjesto Zagreb
Država Hrvatska
Vrsta likovna manifestacija
Osnivač(i) Grad Zagreb
Osnutak 1965.
Održavanje godišnje
Sudionici likovni umjetnici, dizajneri, arhitekti

Povijest uredi

Zagrebački salon jedna je od najstarijih skupnih[1] hrvatskih domaćih izložaba recentnog vizualnog izričaja.[2] Na poticaj arhitekata i umjetnika utemeljila ga je 1965. godine Skupština Grada Zagreba.[3] Od 1976. godine na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Naizmjence ga organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Kronologija uredi

Nepotpun popis
  • 1965.: 1. zagrebački salon[4]
  • 1966.: 2. zagrebački salon[5]
  • 1968.: 3. zagrebački salon[6]
  • 2001.: 36. zagrebački salon: Što je ostalo od hrvatskog slikarstva, istraživanje osobnog i unutrašnji prostori (vizualne umjetnosti)[7]
  • 2002.: 37. zagrebački salon (primijenjene umjetnosti i dizajn)[8]
  • 2003.: 38. zagrebački salon (arhitektura)[9][10]
  • 2004.: 39. zagrebački salon: Umjetnost je medij (vizualne umjetnosti)[11][12]
  • 2005.: 40. zagrebački salon: Sinergije (primijenjene umjetnosti i dizajn)[13]
  • 2007.: 42. zagrebački salon (vizualne umjetnosti)[14][15]
  • 2008.: 43. zagrebački salon: Anti-dizajn/Trajne alternative (primijenjene umjetnosti i dizajn)[16]
  • 2010.: 45. zagrebački salon: Tržište (vizualne umjetnosti)[17][18]
  • 2011.: 46. zagrebački salon: Rukopisi novog doba (primijenjene umjetnosti i dizajn, kustosica Salona bila je Ana Peraica)[19]
  • 2013.: 48. zagrebački salon: Identitet (vizualne umjetnosti)[20]
  • 2014.: 49. zagrebački salon: Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost (primijenjene umjetnosti i dizajn)[21]
  • 2015.: 50. zagrebački salon: Consistency / Dosljednost (arhitektura)[22]
  • 2016.: 51. zagrebački salon: Izazovi humanizmu (vizualne umjetnosti)[23]
  • 2017.: 52. zagrebački salon: (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti (primijenjene umjetnosti i dizajn)[24]
  • 2018.: 53. zagrebački salon: refleksija o desetljeću 2008-2018 (arhitektura)[25]
  • 2019.: 54. zagrebački salon: Bez anestezije (vizualne umjetnosti)[26]
  • 2020.: 55. zagrebački salon: Puls trenutka ili što vas pokreće (primijenjene umjetnosti i dizajn)[27]
  • 2021.: 56. zagrebački salon: Ping - Repozitoriji budućnosti (arhitektura)[28]

Nagrade i priznanja uredi

Na Salonu se dodjeljuju i nagrade: Velika nagrada Salona, Nagrada za mladog autora do 35 godina i Nagrada AICA-a.

Nepotpun popis dobitnika
  • 2021.:[28]
    • Grand Prix: Tajana Levojević
    • Zrinka Visković
    • Irena Bakić
    • Kristina Škrokov
    • Mirna Udovčić
    • Marta Lozić, Josip Jerković (Studio Yelo)
    • Rudolf Martinović
  • 2018.:[28]
  • 2011.:[1]

Bibliografija uredi

Izvori uredi

Bilješke i literatura
  1. a b Tportal Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku, 16. svibnja 2011.
  2. T-portal Što i gdje je rukopis danas?, 9. svibnja 2011.
  3. |"Modeli prezentacije arhitekture i urbanizma na primjeru izložbene Zagrebački salon (1965. – 2018.)" - o osnivanju Salona te učešću arh. Aleksandra Bakala i književnika Vlatka Pavletića u osnivanju i radu Salona, Ivana Šešlek, diplomski rad, 26. lipnja 2020., pristupljeno 23. ožujka 2021.
  4. Vinko Zlamalik, Zagrebački salon : 8. svibnja - 8. lipnja 1965., Moderna galerija, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1965. (54 str.)
  5. Božidar Gagro, Zagrebački salon: Moderna galerija JAZU, Muzej za umjetnost i obrt, Umjetnički paviljon, Zagreb, 8. svibnja – 8. lipnja 1966., Život umjetnosti 2/1966.
  6. Vladimir Gojković, 3. zagrebački salon, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1968.
  7. Iva Körbler, U konfekcijskom salonu, Vijenac 206/2002., www.matica,hr
  8. Dizajn i primijenjena umjetnost u nas, Slobodna Dalmacija, 26. listopad 2002.
  9. Krešimir Galović, Eppur si muove!, Vijenac 258/2004., www.matica.hr
  10. Maja Trinajstić, 38. zagrebački salon: arhitektura, UHA, Zagreb, 2003. ISBN 9536646129
  11. Mladen Lučić, 39. zagrebački salon, HDLU, Zagreb, 2005., ISBN 9536508249
  12. http://www.matica.hr/vijenac/296/IPAK%20SE%20KRE%C4%86E%21/
  13. http://www.40zagrebackisalon.com/
  14. Iva Körbler, Umjetnost ipak pobjeđuje afere, Vijenac 346/2007., www.matica,hr
  15. Marko Golub, 42. Zagrebački salonArhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2016. (Wayback Machine), www.dnevnikulturni.info
  16. http://www.43zagrebackisalon.com/
  17. 45. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
  18. http://www.matica.hr/vijenac/423/Salon%20uvijek%20ostaje%20salon/
  19. 46zagrebackisalon.com
  20. 48. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
  21. 49. zagrebački salon, ULUPUH, www.49zagrebackisalon.com
  22. 50. zagrebački salonArhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2016. (Wayback Machine), UHA, uha.hr
  23. 51. zagrebački salon, HDLU, www.hdlu.hr
  24. 52. zagrebački salon. Pristupljeno 21. rujna 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  25. 53. zagrebački salon: refleksija o desetljeću 2008-2018 – Pogledaj.to. Pristupljeno 19. prosinca 2021.
  26. (): 54. Zagrebački salon: Raspisan je natječaj za izlaganje na temu "Bez anestezije", prema koncepciji Branke Benčić i Tevža Logara., Kulturpunkt. 25. listopada 2018. Pristupljeno 26. ožujka 2019.
  27. 55. zagrebački salon, 55zagrebackisalon.com, pristupljeno 8. prosinca 2021.
  28. a b c Dodjela nagrada 56. zagrebačkog salona – Udruženje hrvatskih arhitekata (engleski). Pristupljeno 19. prosinca 2021.
  29. Tekst Silve Kalčić na mrežnim stranicama academia.edu, pristupljeno 23. ožujka 2021.
  30. O 50. Zagrebačkom salonu na mrežnim stranicama HDLU-a, pristupljeno 23. ožujka 2021.[neaktivna poveznica]

Vanjske poveznice uredi

Mrežna mjesta