Čarobna frula

Čarobna frula (njemački: "Zauberflöte") opera je koju je skladao Wolfgang Amadeus Mozart 1791. godine na samrti, a libreto je napisao Emanuel Schikaneder. Praizvedena je 30. rujna 1791. god. u Beču. Opera se sastoji od govorenih i pjevanih dijaloga, što je svojstveno formi poznatoj kao Singspiel. Čarobna frula je opera u dva čina (14 slika). Svakako najpoznatiji dio opere je Arija Kraljice noći, u kojoj Kraljica noći sprema osvetu velikom svećeniku Sarastro te poziva sve sile prirode i bogove osvete da čuju njezinu kletvu. Posebnost je te arije u tome što su njezini tonovi toliko visoki da ih kvalitetno otpjevati može samo nekoliko koloraturnih sopranistica na svijetu.

Kraljica noći, prizor iz prvog čina

Dramska radnja opere zasnovana je na fantastičnoj priči koja se događa negdje u dalekoj začaranoj zemlji iz bajke. Sadržaj je prožet borbom između dobra i zla. Svijet dobrote i pravde predstavlja veliki svećenik Sarastro, a zlim podzemljem upravlja zloglasna Kraljica noći. Čarobna frula je predmet koji ima magične moći te se svi za nju bore, a u prenesenom značenju to je glazba koja nas prati kroz cijeli život.

LicaUredi

RadnjaUredi

Kraljica noći i Sarastro su bivši muž i žena koji imaju kći Paminu. Kraljica noći je izuzetno zla i vlada svijetom zla, a Sarastro je dobar i plemenit te vlada svijetom dobra. Kraljica noći želi preuzeti svijet dobra na podmukao način, manipulira svojom kćeri Paminom nagovarajući je da ubije oca kako bi se dočepala čarobne frule i svijeta dobra. Nakon mnogih dogodovština Kraljica noći ne uspijeva doći do Sarastra i sa svojim damama pada u ponor, a Tamino i Pamina se vjenčaju.

Poznate arijeUredi

  • Arija Sarastra
  • Arija Kraljice noći
  • Arija Papagena

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Čarobna frula


  Nedovršeni članak Čarobna frula koji govori o kulturi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.