Otvori glavni izbornik

Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska. Općina spada u najnerazvijenije općine u BiH.

Šekovići
BH municipality location Sekovici.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Šekovići
Načelnik Momir Ristić
Površina 170 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

9.629 (1991.)
20/km²
Pošta

ZemljopisUredi

Nalaze se u istočnoj Bosni, između općina Zvornik, Vlasenica, Osmaci, Kalesija i Kladanj. Na području općine prevladavaju šume, pašnjaci, oko rijeke Drinjače postoji i nešto obradivog zemljišta. Otežavajuća okolnost za razvoj Šekovica je udaljenost od tranzitnih prometnica.

StanovništvoUredi

 Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Šekovići

Po posljednjem službenom popisu stanovništva, 1991. godine, općina Šekovići imala je 9.629 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.


Stanovništvo općine Šekovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 9.030 (93,77%) 9.753 (94,17%) 10.241 (96,88%)
Muslimani 326 (3,38%) 304 (2,93%) 286 (2,70%)
Hrvati 10 (0,11%) 15 (0,14%) 6 (0,05%)
Jugoslaveni 129 (1,33%) 175 (1,68%) 2 (0,01%)
ostali i nepoznato 134 (1,39%) 109 (1,05%) 35 (0,33%)
ukupno 9.629 10.356 10.570

Šekovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastavUredi

Šekovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.606 (92,56%) 1.059 (86,09%) 520 (96,11%)
Muslimani 17 (0,97%) 32 (2,60%) 10 (1,84%)
Hrvati 5 (0,28%) 12 (0,97%) 5 (0,92%)
Jugoslaveni 80 (4,61%) 90 (7,31%) 0
ostali i nepoznato 27 (1,55%) 37 (3,00%) 6 (1,10%)
ukupno 1.735 1.230 541

Naseljena mjestaUredi

Akmačići, Ašćerići, Bašići, Betanj, Bobari, Čanići, Đurići, Dobrić, Džanojevići, Javor, Kalabače, Kaštjelj, Korijen, Markovići, Milovanovići, Papraća, Petrovići, Plazače, Pobedarje, Podpola, Raševo, Selište, Strmica, Stupari, Sučani, Šekovići, Tepen, Trnovo, Tupanari, Udbina, Velika Njiva, Vidakovići Vrela, Vreljansko Polje, Vrelo i Zupci.

Smatra se da općina trenutno ima oko 8.000 stanovnika. Većina onih koji su napustili Šekoviće iselili su se u Srbiju, dobar dio radno sposobnih muškaraca je na rad otišao u Rusiju, a jedan dio je utočište našao u zemljama zapadne Europe i prekooceanskim zemljama. Preostali stanovnici uglavnom su na rubu egzistencije, bez mogućnosti zapošljavanja. Velik broj ljudi koji su se iselili iz Šekovića dolazi u mjesto za vrijeme praznika i godisnjih odmora, tako da mjesto tijekom ljeta i prvog dijela siječnja oživi.

UpravaUredi

Po procjenama OSCE i općinska uprava ima prevelik broj zaposlenih neodgovarajuće stručne spreme. Neophodno je izvršiti temeljnu i radikalnu reformu općinske uprave, po uzoru na općinsku upravu koja postoji u zapadnoj Europi, jer zbog malog proračuna općina nije u stanju financirati sadašnju općinsku upravu.

PovijestUredi

Smatra se da su općinu Šekovići naselili stanovnici istočne Hercegovine, s područja Gacka i Nevesinja.

GospodarstvoUredi

Slabo razvijeno, postoji nekoliko boljih privrednih subjekata, ostatak uglavnom ne radi. Nekoliko tvrtki za obradu drva radi dosta uspješno. Postoje izuzetni uvjeti za razvoj seoskog, samostanskog i lovnog turizma, te stočarstva i voćarstva. Općina u suradnji s NVO CAM Šekovići pokušava zainteresirati više stanovnika regije za mogućnosti razvoja turizma koje pruža općina.

Poznate osobeUredi

Miloš Zekić, partizanski general-potpukovnik, smatra se šekovačkim Ataturkom (ocem Šekovića).

Spomenici i znamenitostiUredi

Pravoslavni manastir Lovnica iz 16. stoljeća, nalazi se 2 kilometra od centra Šekovića. Pravoslavni manastir Papraća, iz 14. stoljeća nalazi se 15 kilometara od Šekovića prema Zvorniku. Partizansko spomen obilježje nalazi se pokraj manastira Lovnica, 2 kilometra od Šekovića

ObrazovanjeUredi

  • OŠ Jovan Dučić
  • srednjoškolski centar Petar II Petrović Njegoš.

KulturaUredi

SportUredi

IzvorUredi

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)

Vanjske povezniceUredi