Adam Patačić

Adam Patačić (Kaštel kraj Karlovca, 18. veljače 1716.Kaloča, Mađarska, 19. srpnja 1784.), hrvatski je leksikograf.[1]

Adam Patačić
Adam Patačić

ŽivotopisUredi

Adam Patačić dolazi iz ugledne hrvatske plemićke obitelji Patačića. Široke naobrazbe, nadbiskup u Kaloči i predsjednik Kraljevskoga vijeća budimskoga sveučilišta, promicatelj glazbe sa svojim orkestrom i zborom.[1] Na svojem dvoru u Velikom Varadinu (danas Oradea u Rumunjskoj) držao je stalni zbor i orkestar, a na čelu ansambla kao maestro di cappella djelovao je i Michael Haydn, a naslijedio ga je C. Ditters von Dittersdorf.[1] Tada je ansambl povećan na 34 glazbenika, a prema Dittersdorfovim prijedlozima sagrađeno je i malo kazalište, u kojem je skladatelj organizirao i skladao glazbeno-scenske predstave.[1] Zbog dvorskih spletki Patačić je 1769. smanjio ansambl i otpustio većinu glazbenika.[1] Za Dittersdorfov oratorij Isak, lik otkupitelja (Isacco, figura del redentore), Patačić je sastavio libreto prema Metastasijevu predlošku (1766., izgubljeno).[1]

DjelaUredi

U rukopisu je ostao njegov opsežni Rječnik latinsko-hrvatski i njemački (Dictionarium latino-illyricum et germanicum).[1] To je leksikografsko djelo zanimljivo jer je konceptualno ustrojeno s makrostrukturom od 13 tematskih područja i više potpodručja.[1] Ovaj rječnik je istodobno i enciklopedija, pokušaj objašnjenja različitih društvenih i filozofskih pojmova.[2] Autor je namjeravao svojim Dictionarom pružiti i svojevrstan priručnik školskoj mladeži.[2] Hrvatski je jezik u njem zapravo kajkavski književni jezik, s nešto štokavskih riječi, pa je on dragocjena riznica kajkavskih leksika i kajkavskoga književnoga jezika na vrhuncu njegova razvoja u 18. st.[2] Rukopis se čuva u knjižnici Kaločke nadbiskupije. [3]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "Patačić, Adam | Hrvatska enciklopedija" Pristupljeno 27. prosinca 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 Rafo Bogišić; Marin Franičević, Franjo Švelec, Rafo Bogišić [16. prosinca 1974.]. »1« u Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. Pristupljeno 27. prosinca 2019.
  3. "Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje" Pristupljeno 27. prosinca 2019.