Wikipedija

Aleksandar Komulović

Aleksandar Komulović (lat. Comuleo) (Split, 1548. – Dubrovnik, 11. lipnja 1608.), hrvatski katolički svećenik, diplomat i duhovni pisac.

KOMULOVIĆ ALEKSANDAR, NAUK KARSTIANSKI 1582.
A. Komulović, Nauch charstianschi, Roma 1582. 2.-3. stranica

Nastojao je oko širenja katoličanstva na područjima pod vlašću Otomanskog Carstva; uvršćuju ga među prve pobornike panslavističke ideje.[1]

Životopis

uredi

Potomak je splitske plemićke obitelji Petrak, pripadajući obiteljskoj grani koja se nazivala Komulović.[2] Najvjerojatnije je u Splitu završio škole i bio zaređen za svećenika te je 1572. imenovan kanonikom.[3] Isprva splitski kanonik, zatim Ninski opat, djelovao je u papinskom hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu gdje je 1590. izabran za prvog prepošta od Siksta V. novoosnovanog kaptola ilirskog. Obavljao razne diplomatske službe za Rimsku kuriju uglavom s ciljem stvaranja saveza kršćanskih vladara sjeveroistočne Europe protiv Turske. Bio je apostolski vizitator katolika u Albaniji, Srbiji, Transilvaniji i Moldaviji (1584. – 1587); papinski izaslanik u Rusiji (1595. i 1597.); apostolski vizitator biskupije Vilna u Litvi (1594. – 1597.). U Rim se vraća iz Poljske 1599. i ulazi u Družbu Isusovu. Predavao je do 1504. hrvatski jezik na Ilirskoj akademiji Rimskog kolegija zajedno s Bartolom Kašićem. Tu tiska svoj prijevod najraširenijeg Belarminovog katekizma Nauch charstianschi chratach (Roma 1603.)[4][5]

Godine 1582. tiskao je u Rimu svoje djelo Nauch charstianschi za slovignschi narod, u vlaasti iazich – Dottrina Christiana per la nazione illirica nella propria lingua, prvi hrvatski katekizam. Slijedi strukturu priručnika glasovitoga isusovca sv. Petra Kanizija. Objavio ga je uz pomoć dara od 20 rimskih škuda Bratovštine sv. Jeronima u Sv. Jeronimu. Na pisanje katekizma potaknula ga je prva dalmatinska sinoda nakon Tridentskoga koncila održana u Zadru g. 1579. godine. Djelo spada u pionirska djela katehetske i teološke literature na hrvatskom jeziku i zapravo je prvi izvorni katekizam na hrvatskom području. Prvi puta je na kraju katekizma dodan hrvatsko-latinski tumač pojmova.[3]

Komulović je poslan 1604. u Dubrovnik gdje je ostao do smrti 1608. Tu je uredio prvi hrvatski konfesional, Zarcalo od ispoviesti (Roma 1606. i 1611. godine. U Dubrovniku je 1607. napisao oporuku u kojoj sav svoj imetak daruje za tiskanje hrvatskih knjiga. To je prvi takav primjer u hrvatskoj povijesti.[6]

Tiskar Ginami je na kraju drugog izdanja Komulovićeve knjige Zarçalo od ispoviesti (1611) tiskao prvi prodajni popis hrvatskih knjiga, uz bilješku da se radi o hrvatskim knjigama ("Libri illirici...").[7]

Djela

uredi

Autorska djela

uredi
  • 1582. NAVCH CHARSTIANSCHI ZA SLOVIGNSCHI NAROD. V VLAASTI IAZICH. DOTTRINA CHRISTIANA PER LA NATIONE ILLIRICA NELLA PROPRIA LINGVA. Unutarnji naslov: NAVCH CHARSTIANSCHI ZA NAROD SLOVIGNSCHI, SLOXEN. Po poctouanomu Goſpodinu Dom Lexandru Comulouichia Canonicu, i Vlaſtelinu Splitschomu. Mjesto i godina navedeni su na kraju publikacije: IN ROMA, Per Francesco Zanetti. 1582.
  • 1606. Zarçalo od ispoviesti Za onieh, Koiſe ceſto Iſpovidayu) i mnoge druggæ ſtvari tumacenæ i ſloxenæ po P. Otçu Aleſſandru Komulovichia Popu od Druxbæ ISVSSOVE. […] In Roma, Appreſſo Bartolomeo Zannetti. MDCXI. [Tiskarska pogreška kod navođenja godine.]

Prijevod

uredi
  • 1603. Robert Bellarmino, NAVCH CHARSTYANSCHI CHRATACH Sloxen pò Naredyenyu SFETOGA OC,A PAPE CHLEMENTA OSMOGA Pò Poſctovanomu Ocù ROBERTV BELARMINIV Popù od Druxbe ISVSOVE sadà Prisfitlomu Goſpǫdinu Chardinalu S. R. C., Iſtumacen pò Ocù Alexandru Chomulovichia Popu iſte Druxbe u Yaſich. SLOVINSCHI. Po Naredbi Prisfitloga Goſpodina CINTIA ALDOBRANDINA, Cardinala. S. R. C. Protechtura Narodda. Slovinschoga. In Roma, Apreſſo Luigi Zanetti. 1603.

Izvori

uredi
  1. ↑ "THE RENAISSANCE ORIGIN OF PANSLAVISM", Oscar Halecki, "The Polish Review" Vol. 3, No. 1/2 (1958), str. 7-19 Pristupljeno 5. srpnja 2025.
  2. ↑ Komulović, Aleksandar. Pristupljeno 29. prosinca 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ a b Tonči Trstenjak, Hrvatski katekizmi u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća, Obnovljeni život, 69 (3), 339-351; Stipan Bunjevac: ZABORAVLJENI HRVATSKI VELIKANI – SUDIONICI SVJETSKIH ZBIVANJA (2) Aleksandar Komulović, apostolski vizitator i pisac prvoga hrvatskoga katekizma Glas Koncila. 17. rujna 2018. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  4. ↑ Akademija[neaktivna poveznica] ; Tonči Trstenjak, Aleksandar Komulović, Split 1548.-Dubrovnik1608., Književni krug Split, 2023.
  5. ↑ Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin Franjo Šanjek: HAZU: Uz 150. obljetnicu osnutka...
  6. ↑ Novak, Grga, Povijest Splita I, str. 1431.
  7. ↑ Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2008. Aleksandar Stipčević: Hrvatske knjige u inventaru mletačkog tiskara i knjižara F. Brogiollija iz 1678. god, str. 280.

Vanjske poveznice

uredi

Literatura

uredi
  • Novak, Grga (1978). Povijest Splita I. Split: Čakavski sabor.
  • Trstenjak, Antun, Alessandro Komulović S.J. 1548. – 1608. (Profilo biografico), AHSI, Archivium Historicum S.J. Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. travnja 2021. (Wayback Machine)LVIII, 1989., 43-86.
  • Trstenjak, Tonči (2023). Aleksandar Komulović. Split: Književni krug.
  • Vanino, Miroslav (1935). Aleksandar Komulović. Kalendar Napredak 1936. (str. 40-54). Sarajevo.
  • Vanino, Miroslav (1969). Isusovci i hrvatski narod: I. (str. 50-72). Zagreb.
  • Korade, Mijo (2008). Prijedlozi vizitatora Aleksandra Koulovića (1548.-1608.) za borbu protiv Osmanlija. Gazophylacium, 1-2, str. 111-127.
    Članak Aleksandar Komulović koji govori o svećeniku je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aleksandar_Komulović&oldid=7248328"