Amantini su bili pripadnici antičkog panonskog plemena Ilira.[1] Pružali su žestok otpor rimskim osvajanjima. Područje naseljavanja Amantina su bile u blizini antičkog naselja Sirmium (današnja Srijemska Mitrovica, u Vojvodini, Srbija), a naseljavali su i područja mnogo južnije od tog mjesta, pošto je tamo utvrđeno postojanje njihovog naselja pod imenom Amantia. Ostatci ovog naselja nalaze se u južnoj Albaniji oko 30 kilometara istočno od Valone.

Mapa s približnim razmještajem plemena i gradova u antičko doba na jugozapadnom Balkanu

Najraniji povijesni izvor koji je spomenuo ovo antičko pleme je bio je Pseudo-Skilak, grčki putopisac iz IV.-III. stoljeća pr. Kr. Naime, opisao je Ilire koji su, prema njemu, naseljavali područje jadranske obale od Liburnije do Epirusa, gdje su Bulini bili najsjevernije od ilirskih plemena, a Amantini najjužnije. On je još naveo i sljedeće: "...narod Orikuma živi na području zvanom Amantija; a Amantini, koji dosežu dovde, su bilionski Iliri." Vjerojatno su Amantini i Bilioni imali odnos političke zajednice - koinon (grčki: κοινό - liga, savez).

Stefan iz Bizantija, bizantski pisac iz 4. stoljeća, navodi da su Amantini tvrdili da vode podrijetlo od Abanta iz Eubeje, koji se naselio na navedeno područje nakon trojanskog rata.

Izvori

uredi
  1. Wilkes, J. J. The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5, str. 218.