Otvori glavni izbornik

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988 i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.[1]

Zahtjevi i ciljeviUredi

Glavni zahtjev je bio preuređenje Jugoslavije po želji Slobodana Miloševića i njegovih suradnika: promjena ustava iz 1974 godine, jača centralizacija zemlje i novo političko rukovodstvo.

PosljediceUredi

Antibirokratska revolucija dovela je do ukidanja autonomije tadašnjih SAP Kosova i SAP Vojvodine (tijekom takozvane Jogurt revolucije, prva je na redu bila Vojvodina). U siječnju 1989. je u SR Crnoj Gori obavljen prevrat, te je instalirana Miloševiću odana marionetska vlast koju predvode Milo Đukanović i Momir Bulatović.

Vrhunac ovih događaja bile su demonstracije povodom obilježavanja 600. obljetnice bitke na Kosovu Polju.[2]

Posljedica toga bila je postavljanje prosrpskog vodstva u tim pokrajinama, i na taj je način osigurana potpora predstavnika tih područja u jugoslavenskim saveznim institucijama. Tijekom 1989. i 1990. skupština Srbije potpisala je nove amandmane na ustav Srbije, čak i proglasila novi ustav. Na taj način faktično je srušena autonomija oba pokrajina. Parola je bila: Oj Srbijo iz tri dijela, ponovo ćeš biti cijela (srpski: Ој Србијо из три дела поново ћеш бити цела).[3]

Na taj način je Srbija je pokušala nametnuti svoja stajališta i ostalim republikama, naprimjer Sloveniji, gdje su pripadnici režima Slobodana Miloševića pripremali "miting istine" u prosincu 1989. godine koji vlasti Slovenije zabranile. No bez obzira na zabranu, demonstranti su se mobilizirali i krenuli su s autobusima iz raznih smjerova.[4][5] Inače "miting istine" bila je prikrivena akcija preuzimanja Slovenije, koje su slovenske vlasti uspjele spriječiti organiziranjem Operacije sever u kojem su bile uključene sve redarstvene snage Slovenije, pričuvnog sastava policije (6.472 djelatnika)[6], te pomoći policijskih snaga Hrvatske uspjele zaustaviti prodor demonstranata na područije SR Slovenije.[7]

Tadašnje vodstvo SR Slovenije i SR Hrvatske je nasuprot tome zagovaralo preustroj Jugoslavije na konfederalnom načelu, šta je doveo tijekom 14. kongresa SKJ do faktičkog raspada te partije.

UtjecajUredi

Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj u kolovozu 1990. uslijedila je tzv. balvan-revolucija[8] koja je označila početak Domovinskog rata.


Povezani članciUredi

IzvoriUredi