Anu
Anu ili An je isprva bio bog iz sumerske mitologije, a poslije je postao i bog Asiraca i Babilonaca. Njegovo ime znači "nebo". On je bog neba i raja, vladar nebeskih tijela, te kralj bogova i duhova, a živi u najvećim visinama neba. Zajedno s Enlilom i Enkijem, Anu je bio jedan od trojice najvažnijih bogova sumerskog panteona.
Obitelj
urediPreci
urediŽene
urediDjeca
urediAnuovi slavni unuci su Marduk, kralj bogova, i heroj Gilgameš.
Sumerska mitologija
urediVećina spisa predstavlja Anua kao muškarca, ali postoje i spomeni o njemu kao o ženi ili čak dvospolcu. On je povezan sa ženskom božicom Anu koju su štovali Kelti, te božicom Anu iz babilonskih mitova.
U sumerskoj je kozmogoniji Anu zamišljen i kao personifikacija neba, čvrsta kupola nad ravnom Zemljom.
Na sumerskom je riječ "An" rabljena i kao oznaka za nebesa i raj.
Babilonska mitologija
urediU Babilonu se smatralo da su Anuovi roditelji Anšar, prijašnji bog neba i Kišar, božica Zemlje, koji su se sreli na obzoru i dobili djecu. Anu je oženio svoju sestru Ki, novu božicu Zemlje, te su im se rodili Annuaki, rasa velikih bogova, među kojima su i Enlil i Enki. Enkijev sin Marduk, Anuov unuk, postao je poslije vladar svemira.
Huritska mitologija
urediU mitovima Hurita, Anu je shvaćen kao bog nesretne sudbine. On je svrgnuo svog oca Alalua. Anu je dobio sina Kumarbija, koji mu je odgrizao spolne organe i progutao ih. Anu je preživio napad, a Kumarbi je izrodio Tešuba, Tigris (personifikaciju te rijeke) i Tašmišua. Kad je Kumarbi rodio Tešuba, ovaj se udružio s Anuom, svojim djedom, te su njih dvojica zajedno svrgnuli Kumarbija.
Ovaj mit o nebeskom nasljeđivanju prijestolja ima svoju inačicu u grčkoj (Uran, Kron, Zeus) i rimskoj mitologiji (Cel, Saturn, Jupiter).