Arheološki muzej u Zagrebu

muzej u Zagrebu

Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja. Smješten je u historicističkoj palači Vranyczany-Hafner na Zrinjevcu. Muzejski fundus je 2014. imao približno 450.000 različitih artefakata.[2]

Arheološki muzej u Zagrebu
Zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu, na Zrinjevcu
Osnovan 1939.
Lokacija Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb, Hrvatska
Ulaz odrasli 20 kn
djeca, đaci, studenti, umirovljenici 10 kn
umirovljenici - besplatan ulaz utorkom
Javni prijevoz tramvaj: 6, 13
Ravnatelj Sanjin Mihelić[1]
Web Službene stranice
Antička zbirka

Zbirke

uredi

Muzejski fundus sistematiziran je u zbirkama: pretpovijesna, antička (grčki i rimski spomenici) i ranosrednjovjekovna zbirka. Muzej posjeduje i egipatsku zbirku, jedinu takve vrste u ovim prostorima, kao i numizmatičku zbirku, jednu od najvećih takvih zbirki u Europi i svijetu. Stalni postav muzeja sastoji se od stalnog postava pretpovijesne i egipatske zbirke; uvodnoga dijela stalnog postava antičke zbirke: grčke vaze, spomenici grčke kolonizacije istočne obale Jadrana i rimska vojna oprema te stalnog postava numizmatičke zbirke, a u sklopu muzeja nalazi se i Lapidarij.

Muzej posjeduje i jedinstvenu kolekciju etruščanskih spomenika. Najpoznatiji i svakako najdragocjeniji je glasovita Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis), rukopis s najdužim sačuvanim tekstom etruščanskog jezika i jedini očuvani primjerak lanene knjige u čitavom antičkom svijetu, zajedno sa zagrebačkom mumijom.

Muzej vodi brigu o arheološkom parku "Andautonija" u Šćitarjevu, gdje su sačuvani ostaci antičkog grada iz vremena od 1. do 4. stoljeća.

Povijest

uredi

Muzej je nastao iz Narodnog muzeja osnovanog 1836. godine. Godine 1866. postao je Zemaljski zavod Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pod upravom JAZU-a i Sabora te je bio podijeljen na dva odjela: Arheološki odjel i Prirodoslovni odjel. Od godine 1878. Arheološki odjel osamostaljuje se, no djeluje u sklopu Narodnog muzeja. Samostalan muzej postaje godine 1939. Promijenio je nekoliko lokacija, od privremenoga sjedišta u Gospodarskom društvu preko palače baruna Raucha na Markovu trgu i Pravoslovne akademije i Narodnog doma te naposljetku do sadašnje lokacije na Zrinskom trgu.

Muzej je od 19. stoljeća djelovao na terenima i pri različitim arheološkim iskapanjima, a to nastavlja i danas na terenima u Šćitarjevu te Varaždinskim Toplicama, Žumberku, Stenjevcu i ostalim lokalitetima Hrvatske, ponajviše u kontinentalnome dijelu.

Zbog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, Arheološki je muzej pretrpio oštećenja zgrade i teža oštećenja stalnog postava i predmeta.[3]

Poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. Opći podaci - Arheološki muzej u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. rujna 2015. Pristupljeno 28. ožujka 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Povijest - Arheološki muzej u Zagrebu. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. veljače 2014. Pristupljeno 28. ožujka 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. OBAVIJEST O OŠTEĆENJIMA NAKON POTRESA 22. OŽUJKA 2020., Arheološki muzej u Zagrebu, pristupljeno 23. lipnja 2020.

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arheološki muzej u Zagrebu