Arheometrija

Arheometrija je znanstvena disciplina koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti (prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije).

Vrhovi koplja i strijela, arheometrijskim se istraživanjima utvrđuje način izrade, porijeklo te starost korištenih materijala

Metode kojima se arheometrija koristi su orijentirane na porijeklo objekata koji se ispituju i one koje se bave isključivo problematikom materijala.

U engleskom se govornom području za arheometriju koristi i pojam arheloške znanosti.

Arheometrija anorganskih materijalaUredi

Nalazi iz ove grupe predmeta ispituju se po pitanju geografskog porijekla, odnosno vremenskog razdoblja u kojem su isti korišteni te načina na koji su ovi materijali oblikovani i obrađivani.

ArheometalurgijaUredi

Ova se grana bavi problemom početka primjene pojedinih metala te problematikom porijekla ruda koje su korištene pri proizvodnji.

Keramički materijaliUredi

Ostaci keramike iskopane pri arheološkim istraživanjima mogu nam pomoću znanstvenih analitičkih metoda dati brojne podatke o porijeklu materijala korištenih kod izrade posuda ili drugih predmeta,te o načinu oblikovanja i uporabi istih,ali i eventualnim rutama trgovine odnosno razmijene ovih predmeta.

Organski materijaliUredi

Većinu organski nalaza kod arheoloških istraživanja čine kosti ljudi i životinja,te eventualni ostaci biljaka i sjemenja.

Tehnike datiranjaUredi

Određivanje materijalaUredi

  • XRF
  • XRD
  • Raman spektroskopija
  • ICP-MS
  • NAA
  • SEM
  • LIBS

Uloga kod lociranja potencijalnih nalazištaUredi

Danas arheometrija ima i veliku ulogu kod lociranja potencijalnih arheoloških nalazišta. Prije svega se u te svrhe koriste satelitske ili avio snimke,a sve je veća i uloga georadarskih istraživanja.

Arheometrija u HrvatskojUredi

Kod nas zasada nema laboratorija za arheometriju. Oni koji provode istraživanja arheometrijskog tipa koriste se uslugama drugih institucija koje nisu specijalizirane za arheometrijska istraživanja.

Dodatna literaturaUredi

  • Andreas Hauptmann, Volker Pingel (Hrsg.): Archäometrie. Methoden und Anwendungsbeispiele. Schweizerbart, Stuttgart 2008, ISBN 978-3-510-65232-7
  • G. A. Wagner: Einführung in die Archäometrie, Springer, Berlin 2007, ISBN 978-3-540-71936-6.
  • Riederer, J. Archaeometrie. Die naturwissenshaftliche Untersuchung kunst-und kulturgeschichtlicher Objekte,1984.
  • Riederer, J.;Brandt, A.: Die Anfänge der Archäometrie-Literatur im 18. und 19. Jahrhundert. Berliner Beiträge zur Archäometrie 3 (1978) 161. - 173.

Vanjske povezniceUredi

http://www.archaeometrie.de/

http://www.archaeometrielabor.com/

http://www.ffzg.unizg.hr/metarh/download/KNJIGA_SAZETAKA_final.pdf