Armenska katolička Crkva

Armenska katolička Crkva (arm. Հայ Կաթողիկե Եկեղեցի, Hay Kat'oġikē Ekeġec'i) je jedna od 23 Istočne katoličke Crkve sui iuris (po svom pravu) u zajedništvu s drugim Crkvama istočnog obreda te u punom zajedništvu s rimskim papom kojeg priznaje za poglavara. Armenska katolička Crkva je regulirana Istočnim kanonskim pravom, odnosno Zakonikom kanona istočnih Crkava.

Grb Armenske katoličke Crkve
Susret biskupa u Jeruzalemu, oko 1880.
Armenska katolička crkva u Gliwicama, Poljska

Na čelu Armenske katoličke Crkve nalazi se katolikos patrijarh Cilicije, a stolna crkva je Katedrala sv. Ilije i sv. Grgura Prosvjetitelja u Beirutu, Libanon.

Povijest uredi

Nakon što je Armenska apostolska Crkva službeno prekinula zajedništvo s Crkvama Kalcedonskog sabora u 5. stoljeću, neki armenski biskupi i kongregacije pokušavali su obnoviti zajedništvo s Katoličkom Crkvom. Ti pokušaju su trajali nekoliko stoljeća. Godine 1740. Abraham Petar I. Ardzivian, koji je ranije postao katolik, izabran je kao siški patrijarh.

Dvije godine kasnije, papa Benedikt XIV. formalno je osnovao Armensku katoličku Crkvu. Već 1749. sagrađen je samostan u Bzoummaru u Libanonu. Tijekom Armenskog genocida (1915. – 1918.) vjernici su razasuti među susjednim zemljama, uglavnom Libanonom i Sirijom.

Armenski katolička Crkva također se može odnositi na Crkvu formiranu 1620. od strane Armenaca koji žive u Poljskoj. Crkva koja je povijesno bila usredotočena na Galiciju, sada ima dva glavna središta, jedan u Gdanjsku, a drugi u Gliwicama, također jedan dio vjernika ima u Švedskoj.

Liturgija i obredi uredi

Crkva pripada skupini Katoličkih Crkava istočnog obreda i koristi armenski obred i armenski jezik u svojoj liturgiji. Armenski obred također koristi i Armenska apostolska Crkva te značajan broj istočnih katoličkih kršćana u Republici Gruziji. Za razliku od Crkvi bizantskog obreda, u armenskom su crkve obično bez ikona i imaju zavjesu koja odvaja svećenika i oltar od ljudi tijekom liturgije.

Broj vjernika uredi

Armenska katolička Crkva je podijeljena na arheparhije, eparhije, apostolske egzarhate, ordinarijate za vjernike istočnog obreda i patrijarhalne egzarhate, od kojih svaka ima funkcije slične biskupiji.

Armenska katolička patrijaršija u Ciciliji je vrhovni autoritet Armenske katoličke Crkve. Trenutni katolikos patrijarh Krikor Bedros XX. Gabroyan.

Popis sljedbenika Armenske katoličke Crkve.[1][2]

Biskupija 1990. 2000. 2015.
Beirutska arheparhija, Libanon 15.000 12.000 12.500
Alepska arheparhija, Sirija 15.000 17.000 10.000
Bagdadska arheparhija, Irak 2.200 2.000 1.700
Istanbulska arheparhija, Turska 3.700 3.680 3.100
Lvivska arheparhija, Ukrajina / / 0
Ispahanska eparhija, Iran 2.200 2.200 200
Aleksandrijska eparhija, Egipat 1.500 1.287 6.500
Kamichliska eparhija, Sirija 4.303 4.000 2.500
Njujorška eparhija Naše Gospe od Narega, SAD i Kanada 34.000 36.000 36.000
Pariška eparhija, Francuska 30.000 30.000 30.000
Buenosaireska eparhija sv. Grgura iz Nareka, Argentina osnovana 1989. 16.000 16.600
Latinska Amerika i Meksiko (apostolski egzarhat) 30.000 12.000 12.000
Atena (ordinarijat za Grčku), Grčka 650 600 200
Gherla (ordinarijat za Rumunjsku), Rumunjska / 1.000 656
Gjumri (ordinarijat za Istočnu Europu), Armenija osnovan 1991. 220.000 600.000
Damask (patrijarhalni egzarhat), Sirija 9.000 8.000 4.500
Amman i Jeruzalem (patrijarhalni egzarhat), Izrael i Sveta Zemlja / 280 500
Ukupno 142.853 362.047 736.956

Izvor uredi

Vanjske poveznice uredi