Otvori glavni izbornik

Hren (lat. Armoracia) je biljni rod iz porodice krstašica, poznat po svome ljutom korijenu. Domovina mu je jugoistočna Europa i zapadna Azija, a pripadaju mu tri vrste[1]. Ime hrena, Armoracia, poznato je još u zapisima Teofrasta.

Hren
Armoracia rusticana
Armoracia rusticana
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Brassicales
Porodica: Brassicaceae
Rod: Armoracia
G. Gaertn., B. Mey. & Scherb., 1800

Hren je trajnica koja će niknuti čak i ako je ostao tek komadić korijena (podanka) u zemlji. Stabljika je uspravna, i u gornjem dijelu razgranata. Listovi su veliki, nazubljenih i valovitih rubova. Maleni cvjetovi skupljeni su u grozdaste cvatove, veličine 5 - 7 milimetara, a sastoje se od četiri lapa i vjenčića od 4 latice. Plod je okrugla komuška promjera oko 5 mm, sa sjemenkama.[2]

Osim što se korijen koristi kao začin i dodatak mesu, hren je i ljekovit; prirodni je antibiotik s jakim antibakterijskim djelovanjem. Potiče rad žuči, jetre, gušterače, crijeva i želuca. Koristi se kao lijek protiv artritisa, kašlja i reume, ali na koži može izazvati plikove i opekline, proljev, znojenje, te krvarenje u bubrezima. No, također je i lijek protiv akni.[3]

VrsteUredi

IzvoriUredi