Astara (Azerbajdžan)

Astara još poznata i pod nazivom Azerbajdžanska Astara (azerski: Azərbaycan Astarası) je naseljeno mjesto u Azerbajdžanu. Astara je središte Astarinskoga rajona. Prema popisu stanovništva iz 2008. Astara ima 16,130 stanovnika.

Astara
Azərbaycan Astarası
Prometni znak na ulazi Astare
Prometni znak na ulazi Astare
Grb Astare
Grb
Koordinate: 38°27′N 48°52′E / 38.45°N 48.867°E / 38.45; 48.867Koordinate: 38°27′N 48°52′E / 38.45°N 48.867°E / 38.45; 48.867
Država Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
Rajon Astarinski rajon
Visina -22 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 16,130
Vremenska zona UTC+4 (UTC+4)
 - Ljeto (DST) UTC+5 (UTC+5)
Pozivni broj +994 195
Zemljovid
Astara na karti Azerbajdžan
Astara
Astara
Astara na karti Azerbajdžana

ZemljopisUredi

Istočno od Azerbajdžanske Astare nalazi se Kaspijsko jezero. Azerbajdžanska Astara je jedna od najjužnijih naseljenih mjesta u Azerbajdžanu. Od azerbajdžansko-iranske granice dijeli je 3 kilometara. Južno od Azerbajdžanske Astare nalazi se rijeka Astaračaj. Preko te rijeke nalazi se Iran te Iranska Astara. Mnogi stanovnici Azerbajdžana dnevno prelaze granicu kako bi kupili proizvode i usluge koje se ne mogu nabaviti u Azerbajdžanu.[1]

PovijestUredi

Astara se prvi put spominje pod imenom Astārāb u zemljopisnoj knjizi Hudud al-'Alam iz 10. stoljeća. U 14. stoljeću Astara postaje sjedište gilanskih Ispahbada. Između 16. stoljeća i 18. stoljeća astarinski Tališki kanovi su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima Gilana ili Ardabila; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti kaspijskih provincija.[2] Prema Vladimiru Minorskiju nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci gilanskih Ispahbada. Obitelj Taliških kanova je i nakon ruskoga zauzimanja Astare 1813. godine imala posebna prava.[3]

Astara je u 18. i 19. stoljeću bila dio kratkotrajnoga Tališkoga kanata te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad Lankoran.[4] Nakon Turkmajčanskoga mira potpisanoga 1828. godine Astara je podijeljena na dva djela: Azerbajdžansku Astaru (ovaj dio) sjeverno od rijeke Astaračaj i na Iransku Astaru južno od rijeke Astaračaj.

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. Peter Savodnik, The Tijuana of the Caspian, The Atlantic, prosinac 2009.
  2. =ĀSTĀRĀ i. Town and sub-province, Encyclopædia Iranica, 18. kolovoza 2011., Fasc. 8, II. izdanje, str. 837. – 838., Bibliotheca Persica Press, New York City, [1], pristupljeno 29. kolovoza 2019.
  3. (listopada 1954)"A Mongol Decree of 720/1320 to the Family of Shaykh Zāhid". Bulletin of the School of Oriental and African Studies 16 (3): 515–527
  4. [2]

Vidi jošUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Astara (Azerbajdžan)