Astara (Azerbajdžan)
Astara još poznata i pod nazivom Azerbajdžanska Astara (azerski: Azərbaycan Astarası) je naseljeno mjesto u Azerbajdžanu. Astara je središte Astarinskoga rajona. Prema popisu stanovništva iz 2008. Astara ima 16,130 stanovnika.
| Astara Azərbaycan Astarası | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 38°27′N 48°52′E / 38.450°N 48.867°E | |
| Država |  Azerbajdžan
|
| Rajon | Astarinski rajon |
| Visina | -22 m |
| Stanovništvo (2008.) | |
| - Grad | 16,130 |
| Vremenska zona | UTC+4 (UTC+4) |
| - Ljeto (DST) | UTC+5 (UTC+5) |
| Pozivni broj | +994 195 |
| Zemljovid | |
  Astara Astara na karti Azerbajdžana | |
Zemljopis uredi
Istočno od Azerbajdžanske Astare nalazi se Kaspijsko jezero. Azerbajdžanska Astara je jedna od najjužnijih naseljenih mjesta u Azerbajdžanu. Od azerbajdžansko-iranske granice dijeli je 3 kilometara. Južno od Azerbajdžanske Astare nalazi se rijeka Astaračaj. Preko te rijeke nalazi se Iran te Iranska Astara. Mnogi stanovnici Azerbajdžana dnevno prelaze granicu kako bi kupili proizvode i usluge koje se ne mogu nabaviti u Azerbajdžanu.[1]
Povijest uredi
Astara se prvi put spominje pod imenom Astārāb u zemljopisnoj knjizi Hudud al-'Alam iz 10. stoljeća. U 14. stoljeću Astara postaje sjedište gilanskih Ispahbada. Između 16. stoljeća i 18. stoljeća astarinski Tališki kanovi su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima Gilana ili Ardabila; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti kaspijskih provincija.[2] Prema Vladimiru Minorskiju nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci gilanskih Ispahbada. Obitelj Taliških kanova je i nakon ruskoga zauzimanja Astare 1813. godine imala posebna prava.[3]
Astara je u 18. i 19. stoljeću bila dio kratkotrajnoga Tališkoga kanata te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad Lankoran.[4] Nakon Turkmajčanskoga mira potpisanoga 1828. godine Astara je podijeljena na dva djela: Azerbajdžansku Astaru (ovaj dio) sjeverno od rijeke Astaračaj i na Iransku Astaru južno od rijeke Astaračaj.
Poznate osobe uredi
- Džabrajil Hasanov, azerbajdžanski hrvač slobodnim stilom.
Izvori uredi
- ↑ Peter Savodnik, The Tijuana of the Caspian, The Atlantic, prosinac 2009.
- ↑ =ĀSTĀRĀ i. Town and sub-province, Encyclopædia Iranica, 18. kolovoza 2011., Fasc. 8, II. izdanje, str. 837. – 838., Bibliotheca Persica Press, New York City, [1], pristupljeno 29. kolovoza 2019.
- ↑ Minorsky, Vladimir. Listopad 1954. A Mongol Decree of 720/1320 to the Family of Shaykh Zāhid. Bulletin of the School of Oriental and African Studies. SOAS, University of London. London. 16 (3): 515–527. doi:10.1017/S0041977X00086821 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink1 (pomoć)
- ↑ [2]
