Baffinov zaljev

Baffinov zaljev (engleski: Baffin Bay, inuktitut: Saknirutiak Imanga; grenlandski: Avannaata Imaa; francuski: Baie de Baffin) je zaljev smješten između Baffinovog otoka i zapadne obale Grenlanda te se prema Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji smatra rubnim morem Arktičkog oceana[1] s kojim je povezan tjesnacem Nares. Preko Davisovog prolaza i Labradorskog mora povezan je i sa Altantskim oceanom. Zaljevom nije moguće ploviti većinom godine zbog ledenog pokrova te velikog broja ledenih santi.

Baffinov zaljev
Baffin Bay, Canada.svg
Koordinate 74°N 68°W / 74°N 68°W / 74; -68Koordinate: 74°N 68°W / 74°N 68°W / 74; -68
Vrsta zaljev
Površina 689,000 km²
Zapremina 593,000 km³
Prosječna dubina 861 m
Najveća dubina 2,136 m
Najveća širina 1,450 km
Najveća duljina 110-650 km

PovijestUredi

 
Dorsetska kultura, Vikinzi i narod Thule, 900.-1500. g.

Područje zaljeva naseljeno je od otprilike 500. godine. Oko 1200.-te prvobitnu Dorsetku kulturu zamijenio je narod Thule. Novija iskapanja sugeriraju da su Vikinzi pri koloniziranju Amerike stigli do obala zaljeva između 10. i 14. stoljeća. Prvi zabilježeni Europljanin koji je stigao do zaljeva bio je engleski istraživač John Davis 1585. godine.[2]

Godine 1612. grupa engleskih trgovaca udružila se u istraživanje sjeverne obale Kanade u potrazi za morskim putem za daleki istok. Henry Hudson i Thomas Button istraživali su Hudsonov zaljev, William Gibbons Labrador a Robert Bylot Hudsonov tjesnac i područje kasnije prozvano Baffinovim zaljevom prema njegovom kormilaru Williamu Baffinu. Baffin je kartirao područje te nazvao i okolna mora Lancaster, Smith i Jones prema članovima svoje kompanije. Zbog ledenog pokrova, naprednija istraživanja zaljeva nastavile su tek 1930.-ih danske, američke i kanadske ekspedicije.

Danas se uz obale nalazi nekoliko inuitskih naselja. Godine 1975. izgrađen je grad Nanisivik radi eksploatacije željeza i cinka iz obližnjeg rudnika. Zbog manjka resursa i pada cijene metala rudnik je zatvoren 2002. godine te grad prema službenom popisu iz 2006. g. nema više nijednog stanovnika.[3]

KlimaUredi

 
Ledena santa u Baffinovom zaljevu

U zaljevu prevladava polarna klima sa čestim olujama, posebice zimi. Prosječne siječanjske temperature kreću se od -20 °C na jugu do - 28 °C na sjeveru, dok su srpanjske oko 7 °C. Prosječna količina padalina iznosi između 100 i 250 mm na istočnoj, grenlandskoj strani zaljeva te otprilike dvostruko više na zapadnoj.

Temperature mora na površini zimi su oko -1 °C, a ljeti između 4 i 5 °C. Zimi je gotovo 80% zaljeva prekriveno ledom.

Nafta i plinUredi

Prema američkim geološkim istraživanjima, oko 13% neotkrivenih nalazišta nafte i oko 30% nalazišta plina nalazi se u arktičkom području, posebice mora oko Grenlanda koja potencijalno mogu sadržavati velike količine prirodnog plina.[4][5] Sukladno tome, vlasti Grenlanda ponudili su brojne off-shore koncesije za potencijalnu ekstrakciju ugljikovodika. Najviše ih se nalazi upravo u Baffinovom zaljevu i Davisovom prolazu, te manji dio u Grenlandskom moru na istoku.[6][7]

IzvoriUredi

  1. "Limits of Oceans and Seas, 3rd edition". International Hydrographic Organization. 1953. https://iho.int/uploads/user/pubs/standards/s-23/S-23_Ed3_1953_EN.pdf Pristupljeno 28. prosinca 2020. 
  2. John Davis, Encyclopædia Britannica on-line
  3. "Government will continue seeking positive legacy from Nanisivik mine closure, minister says". Arhivirano od originala datuma 13. ožujka 2007.. http://www.gov.nu.ca/Nunavut/English/news/2002/oct/oct1.shtml Pristupljeno 20. kolovoza 2007. 
  4. "90 Billion Barrels of Oil and 1,670 Trillion Cubic Feet of Natural Gas Assessed in the Arctic". US Geological Survey (USGS). 23. srpnja 2008.. http://www.usgs.gov/newsroom/article.asp?ID=1980#.VxK140dcFX4 Pristupljeno 17. travnja 2016. 
  5. "Assessment of Undiscovered Oil and Gas Resources of the West Greenland". US Geological Survey (USGS). svibnja 2008. http://pubs.usgs.gov/fs/2008/3014/pdf/FS08-3014_508.pdf Pristupljeno 17. travnja 2016. 
  6. Lisa Gregoire (15. svibnja 2014.). "Greenland pushing ahead with oil and gas development". Nunatsiaq Online (Nunatsiaq News). http://www.nunatsiaqonline.ca/stories/article/65674greenland_pushing_ahead_with_oil_and_gas_development Pristupljeno 17. travnja 2016. 
  7. "Current Licences". Bureau of Mineral and Petroleum (Greenland). Arhivirano od originala datuma 13. svibnja 2016.. https://www.govmin.gl/petroleum/current-licences Pristupljeno 17. travnja 2016.