Barbadošani (Bajani), maleni germanizirani narod nastanjen na otoku Barbados u Karipskom moru. Sami sebe oni neslužbeno nazivaju Bajan. Barbadošani su nastali kroz četiristogodišnju povijest miješanjem različitih rasa, poglavito afričke s manjim postotkom azijske, indijske i bijele. Kako na otoku nije bilo zlata, prvu koloniju osnovali su tek 1625. Englezi, da bi Barbados 1966. postao nezavisna suverena nacija.

Populacija uredi

Danas njih oko 260,000 živi većinom u manjim gradovima Bridgetown, Speightstown, Holetown i Oistens, a ostali u manjim ruralnim naseljima.

Festival Crop over uredi

Šećer je kroz cijelu povijest Barbadosa bio poljoprivredni proizvod broj jedan. Danas je polja šećerne trske, na čijim su poljima nekad radili kao robovi, sve manje, a okosnicu ekonomije preuzima turizam, ali je Crop over, kojim se najavljuje završetak radova na poljima šećerne trske, ostao njihov najveći i najpopularniji festival. Crop ove započinje u srpnju i traje pet tjedana. Vrhunac mu je velika parada "Grand Kadooment" (vidi), koja uvijek pada na prvi ponedjeljak u ožujku.[1]

Jezik uredi

Jezik Barbadošana je bajanski ili barbadoški kreolski engleski. 259,000 govornika (1995).

Poznati i slavni Barbadošani uredi

Pjevačica Rihanna Fenty; Rupert Clarke (soca-glazbenik); Sir Garfield Sobers (najbolji igrač kriketa od 1952. do 1974.), a proglašen je i jednim od deset barbadoških heroja,[2] Irving Burgie. Herojima su proglašeni još 9 Barbadošana, to su: Bussa, Sarah Ann Gill, Samuel Jackman Prescod, Charles Duncan O'Neal, Grantley Herbert Adams, Clement Osbourne Payne, Hugh Worrell Springer, Frank Leslie Walcott i Errol Walton Barrow.

Izvori uredi

  1. Barbados Cropover Festival
  2. barbados National Heroes. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2007. Pristupljeno 4. ožujka 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)