Belasica

Belasica (makedonski i bugarski: Беласица, grčki: Μπέλες / Beles ili Κερκίνη / Kerkini, antički naziv planine) је planina na tromeđi, između Republike Mekedonije, Grčke i Bugarske. U Grčkoj se nalazi 45% površine planine, u Makedoniji 35% a u Bugarskoj 20%. Ova planina je povijesno poznata po tome, što se na njoj odigrala bitka između bizanskog cara Bazilija II i makedonskog ( ili bugarskog) cara Samuila - 1014. godine, u kojoj je pobijedio Bazilije II. Nakon te bitke prestala je postojati Samulova država.

Belasica
Visina	2 029 m
Država / pokrajina	Sjeverna Makedonija Bugarska Grčka
Koordinate	41°20′N 22°57′E
Najbliži gradovi	Strumica, Petrič
Ostali vrhovi	Kongur (1 951 m), Debelo brdo (1 951 m), Lozen (1 898 m) i Tumba (1 880 m)
Belasica Pozicija planine Belasica na karti Makedonije Topografska karta

Zemljopisne karakteristike

Ovaj planinski masiv dug je oko 63 kilometara, i širok između 7 do 9 kilometara. Proteže se u smjeru istok - zapad, na zapadu granica mu je rijeka Vardar, s istoka je to rijeka Struma, na sjeveru je to Strumička kotlina, a na jugu kotlina Dojranskog jezera i Serska kotlina. Najviši vrh planine je; Radomir (ili Kalabak) na 2 029 metara nadmorske visine (na grčko - bugarskoj granici ). Ostali planinski vrhovi su; : Kongur (1 951 m), Debelo brdo (1 951 m), Lozen (1 898 m) i Tumba ( 1 880 m), nalazi se na samoj tromeđi. Unutar makedonskog dijela planine nalazi se poznati Smolarski vodopad. Planina je izvorište mnogih vodotokova (Аnska reka) i termalnih voda, među termalnim izvorima značajan je onaj u selu Bansko ( u Makedoniji ) koji je s temperaturom vode od 75 C., najtopliji u Republici Makedoniji. Od nedavno je uređen, i počinje djelovati kao termalno lječilište. Na sjeveroistočnim obroncima ove planine smješten je makedonski grad Strumica, a s Bugarske strane grad Petrič, na južnoj grčkoj strani najveće naselje je grad Seres. Klima ovog masiva je mediteranska, jer podliježe velikom utjecaju obližnjeg Egejskog mora. Planina je dobro pošumljena, bjelogoričnim (pitomi kesten, hrast, bukva, jasen) i crnogoričnim (bor, jela) vrstama drveća.

Od 2001. godine održava se na ovoj planini manifestacija - Balkan bez granica, u kojoj se svakog kolovoza, planinari i izletnici iz tri pogranične države penju na vrh - Tumba.

Područje planine Belolasica, proglašeno je Euroregijom ( 2003.)

Pogled na vrh Radomir

Park prirode Belasica

Na bugarskom dijelu planine nalazi se Park prirode Belasica, ustanovljen 28. prosinca, 2007. godine. Ima površinu od 11732.4 hektara.

Izvori

• Belasitsa. Tourist map, Sofija, 2006.
• Благоевъ, Т. А. Бѣласица. Sofija, 1925.
• Динчев, Евг., Атанасов, П. Високите планини на Република Македония. Пътеводител, Sofija, 1998, str. 214-224.
• "Енциклопедия Пирински край". Tom 1, Blagoevgrad, 1995., str. 78.

Vanjske poveznice

• Slike s Belasice zimi
• Planinarske kuće i skloništa na Belasici (na bugarskom)