Blagoje Adžić

Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932.Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.

Blagoje Adžić
Blagoje Adzic.jpg
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 2. rujna 1932.
Mjesto rođenja Pridvorica, Bosna i Hercegovina
Datum smrti 1. ožujka 2012.
Mjesto smrti Beograd, Srbija
Nacionalnost Srbin
Puno ime Blagoje Adžić
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1953. – 1992.
Čin general-pukovnik
Ratovi Rat u Sloveniji
Domovinski rat
Rat u Bosni i Hercegovini
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske KoV JNA.JPG Kopnena vojska
Zapovijedao 13. načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije
Odlikovanja Orden za vojne zasluge sa velikom zvijezdom
Orden narodne armije sa zlatnom zvjezdom
Orden za vojne zasluge sa zlatnim mačevima
Orden narodne armije sa srebrnom zvjezdom
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima

ŽivotopisUredi

General pukovnik Blagoje Adžić je rođen 2. rujna 1932. u Pridvorici, općini Gacko, Bosna i Hercegovina. Tijekom drugoga svjetskoga rata jedini je od svoje obitelji preživio ustaški pokolj u svom selu Pridvorici u Istočnoj Hercegovini, kada mu je stradalo petnaestak članova obitelji. Ustaše koje su izvršili pokolj navodno su bili muslimani iz susjednih sela.[1] Taj događaj ga je mentalno i psihološki definirao do te mjere da je u osamostaljivanju Hrvatske mogao vidjeti samo kao restauraciju NDH.

Poslije završenoga trećeg razreda industrijske škole, završio je 1953. godine "Školu za aktivne oficire veze". Nakon toga 1966. "Školu stranih jezika JNA", 1969. "Višu vojnu akademiju „Frunze“" u Sovjetskom Savezu, 1973. "Ratnu školu JNA", i 1987. "Školu općenarodne obrane".

Nakon brojnih drugih zapovjednih dužnosti, 1986. godine je postao zamjenik zapovjednika Sedme armijske oblasti JNA sa sjedištem u Sarajevu i na toj dužnosti bio do 1987., potom je imenovan za zamjenika načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije imenovan je 29. rujna 1989. godine.[2][3][4]

Tijekom Desetodnevnog rata u Sloveniji, lipnja 1991. godine, general Adžić je došao u Zagreb i oštro kritizirao vodeće generale 5. armijske oblasti JNA optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu uspješno proveli njegove naredbe vezane uz kratkotrajni Rat u Sloveniji.[5]

Još i prije rata u Sloveniji, JNA pod zapovijedanjem Blagoja Adžića je ilegalno osigurala znatne količine oružja koje su podijeljeno etničkim Srbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.[6] [7]

Kao načelnik Generalštaba SFR Jugoslavije, general Adžić je otvoreno zagovarao i najavljivao intervenciju JNA na Hrvatsku. Nakon što su se postrojbe lokalnih Srba kojima je JNA podijelila oružje upustile u ozbiljne sukobe s hrvatskom policijom i Zborom narodne garde, general Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske, te na početcima Domovinskog rata potrošio ogromna ratna sredstva na napade i rušenja u istočnoj Slavoniji.[3] Osobno je posjetio vukovarsku frontu, te je prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertiranja.[8] 21. siječnja 1992. godine Human Rights Watch je poslao generalu Adžiću i Slobodanu Miloševiću pismo u kojem traže da se istraže i spriječe ratni zločini protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj.[9] Naknadno je Human Rights Watch javno pozvao da se general Adžić istraži zbog ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini.[10]

Nakon što je poslao oko 6.000 vojnika JNA da početkom travnja 1991. godine "oslobode" Kupres od tamošnjih Hrvata - njih oko 600 je bilo organizirano u bosanskohercegovačku Teritorijalnu obranu, koja je nastojala obraniti svoja mjesta nakon što su Arkanovci iz Srbije u ožujku 1992. godine okupirali Bijeljinu - Blagoje Adžić je 10. svibnja 1992. godine potpisao zapovijed o osnivanju Vojske Republike Srpske, kojoj je dodijelio elemente JNA, i imenovao sve ključne zapovjednike.[11]

Na dužnosti načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije nalazio se do 27. veljače 1992. kada je prisilno umirovljen sa skupinom od 32 generala i admirala JNA. Na mjestu načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije zamijenio ga je general Života Panić. Nakon prisilnog umirovljenja, general Adžić se povukao iz javnosti.[3]

Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu je vodio istragu protiv generala Adžića, ali nikada nije podignuo optužnicu.[12] General Adžić je spomenut tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića.[13] Županijski sud u Osijeku raspisao je tjeralicu zbog počinjenja kaznenog djela genocid, ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika. Ipak, vlasti Srbije ga nikad nisu uhitile.[2][4][3] General Adžić je preminuo u Beogradu 1. ožujka 2012. godine.[3]

IzvoriUredi

  1. "BEOGRAD: Sahranjen general Blagoje Adžić", ATV, 5. ožujka 2012.
  2. a b (srp.)Nije odgovarao za razaranje Vukovara: Umro Blagoje Adžić. eNovine. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2013. Pristupljeno 13. listopada 2013.
  3. a b c d e Danko Plevnik. Blagoje Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 13. listopada 2013.
  4. a b Miroslav Flego. Kurir: Umro Blagoje Adžić i pokopan bez velike pompe. Večernji list. Pristupljeno 13. listopada 2013.
  5. Ivica Đikić, »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, Feral Tribune, Split, 10. ožujka 2001.
  6. "Nenad Stevandić je 1991. nadgledao podjelu oružja Srbima i o tome izvještavao Karadžića", Dženana Karup Druško, "Avangarda", 15. rujna 2019.
  7. "“JNA naoružavala” pobunjene Srbe iz Hrvatske", Radosa Milutinović, "Balkan Transitional Justice", 13. srpnja 2017.
  8. Steven L. Burg, 1999, str. 83.
  9. Ivana Nizich, 1992, str. 13.
  10. Ivana Nizich, 1992, str. 4.
  11. Zapisnik međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Predmet u br. IT-05-88-T, od 15. siječnja 2008 (PDF). Pristupljeno 14. kolovoza 2020.
  12. Borivoje Dokler. Haag vodi istragu protiv Babića, Hadžića i Adžića. Nacional. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. listopada 2013. Pristupljeno 13. listopada 2013.
  13. (engl.)Milan Martić sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 13. listopada 2013.

LiteraturaUredi

  • Burg, Steven L. 1999. The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. M.E. Sharpe. ISBN 9781563243080CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Nizich, Ivana. 1992. War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Opseg 1: A Helsinki Watch report. Human Rights Watch. ISBN 9781564320834CS1 održavanje: ref=harv (link)

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Blagoje Adžić