Blijeda ovojnača

Blijeda ovojnača ili blijeda preslica (lat. Amanita lividopallescens) je vrsta jestive gljive iz roda Amanita.

Blijeda ovojnača
Sistematika
Carstvo:Gljive
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Amanitaceae
Rod:Amanita
Vrsta:A. lividopallescens
(Secr. ex Gillet) Boud. 1905.
Dvojno ime
Amanita lividopallescens
Sinonimi
Amanita livida pallescens Secr. nom. inval. 1833.
Baze podataka
  • Klobuk blijede ovojnače je širok od 7 do 20 centimetara, bjelkast ili sivožućkast, u mladosti se na površini mogu pronaći bjelkasti ostaci ovoja koji zatim najčešće otpadnu; najprije je zvonkast, zatim konveksan i, na kraju, raširen; na obodu se osobito ističe tipična narebranost.
  • Listići su blijedi ili s vrlo slabom nijansom boje vrhnja, zaokruženi u pazušcu, jednako dugi, prilično gusti i srednje široki.
  • Stručak je visok od 7 do 20 centimetara, promjera od 1 do 3 cm, blijed, slabo čupav; u mladosti može imati ostatak ovoja u obliku prolaznog vjenčića; vitak, često zavijen, prema klobuku tanji; osnova se nalazi u bijelom, opnastom i prilično visoko postavljenom ovoju; ponekad je na osnovi sekundarna zona ovoja.
  • Meso je bijelo, krhko, bez karakterističnog mirisa i okusa.
  • Spore su okruglaste, 11 – 14 μm.

Stanište

uredi

Raste u šumama na travnatim mjestima ljeti i početkom jeseni.

Upotrebljivost

uredi

Blijeda ovojnača je jestiva, izvrsne kakvoće.[1]

Sličnosti

uredi

Blijeda ovojnača gotovo svim morfološkim značajkama odgovara srebrnastoj preslici (lat. Amanita mairei). Od nje se razlikuje uglavnom time što može narasti vrlo velika. Dr. Grošinić, veliki ljubitelj gljiva, donio je 1980. u Zagreb na izložbu gljiva 2 primjerka blijede ovojnače koje su imale promjer klobuka veći od 20 cm. Ako pazite na navedene značajke, ne možete pogriješiti.

Slike

uredi

Izvori

uredi
  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.