Bozdag

Bozdag (azerski: Bozdağ silsiləsi, Qocaşen-Göyçay silsiləsi, ruski: Боздаг) je planinski lanac u Azerbajdžanu. Administrativno pripada Gejgeljskom i Geranbojskom rajonu. Bozdag je četvrti paralelni planinski lanac na južnog padini Velikoga Kavkaza.[2] Najviši vrh iznosi 524,4 metara.

Bozdag
Bozdag, Azerbaijan.JPG
Pogled na jugoistok Bozdaga i Mingečaursko jezero iz svemira
Visina 524,4 m
Država / pokrajina Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
Dio gorja Veliki Kavkaz
Koordinate 40°49′35″N 46°47′40″E / 40.82639°N 46.79444°E / 40.82639; 46.79444
Starost neogen[1]
Babadag na karti Azerbajdžan
Babadag
Babadag
Položaj Babadaga na karti Azerbajdžana.

EtimologijaUredi

Ime Bozdağ dolazi od azerskog boz (siva) i dağ (planina).[3]

ZemljopisUredi

Bozdag se prostire paralelno s Glavnim kavkaskim lancem.[4] Bozdag se prostire od rijeke Gjandžačaj do sela Hanabad (azerski: Xanabad) u Jevlaškome rajonu, tj. oko 60 km. Prije izgradnje Hidroelektrane Mingečaur, rijeka Kura je sjekla Bozdag i izlazila na Kura-Araskoj nizini, pri tome stvarajući na ovome mjestu duboku jarugu koja je u literaturi poznata pod nazivom „Mingečaurski vrat“ (ruski: Мингечаурская горловина).[2] Većinski se nalazi na desnoj obali rijeke Kure koja siječe istočni dio ovog planinskog lanca. Sjeverni obronci imaju strmine pod kutovima 20 – 60° te su u potpunosti prekriveni smrekom.[4] Bozdag je s tri strane okružen niskom dolinom Širvanske stepe. Na jugu graniči s Mingečaurskim jezerom.[5]

Godine 1958. na padinama Bozdaga organiziran je Turiančajski rezervat.[6]

GeologijaUredi

U tektonskome pogledu, Bozdag u cjelini predstavlja antiklinalni nabor koji se odnosi na presavijenu zonu, a razvio se u neogenu na sjeveroistočnoj periferiji Malog Kavkaza. U predjelu Bozdaga otkriven je dio koji prekriva sedimente apšeronskog i akčagiljskog sloja.[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Юсифов, 1964, с. 23.
  2. 2,0 2,1 Таривердиев Р. Б.. Заиление Мингечаурского водохранилища. — Б.: Элм, 1974. — С. 11. — 154 с.
  3. Ахундов А. Об однорядных (чистых) омонимах в топонимии Азербайджана // Советская тюркология. — 1982. — № 1. — С. 36.
  4. 4,0 4,1 Керимов Ю. Б., Дамиров И. А. Запасы шишкoягод и распространение основных видов можжевельника в Азербайджане // Растительные ресурсы. — 1970. — Т. VI. — С. 436.
  5. Боздаг, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 21. prosinca 2019.
  6. Чернявская С. И. Турианчайский заповедник // Заповедники Советского Союза. — 1969. — С. 392.

LiteraturaUredi

  • Юсифов Р. Ю.. Перспективы нефтегазоносности третичных отложений в пределах хребта Боздаг // Известия Академии наук Азербайджанской ССР. — 1964.