Otvori glavni izbornik

Bračno pravo obuhvaća pravna pravila kojima se uređuje brak i odnosi u braku. Nije samostalna pravna grana, već je dio obiteljskog prava, pa poprima značajke koje su karakteristične za obiteljsko pravo: prije svega strogost propisa (ius cogens) i stroga formalnost, uz minimum dopuštenog odstupanja.

Normama bračnog prava u prvom se redu propisuju pretpostavke te postupak za sklapanja braka, ali i za njegov prestanak, kao i odnosi u braku i u vezi s brakom (osobna imovinska prava i dužnosti bračnih drugova), te pravne posljedice prestanka braka.

Pojam brakaUredi

 Podrobniji članak o temi: Brak

Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.

Povijesni razvoj bračnog pravaUredi

Pretpostavke za sklapanje brakaUredi

Pretpostavke za postojanje brakaUredi

Ispunjenjem ovih pretpostavki potrebno je da bi brak uopće pravno nastao. To je minimum zahtjeva koje zakonodavac postavlja kako bi se jedan društveni odnos pretvorio u pravni odnos, i koji bi bio pravno priznat. Ako se ne ispuni koja od pretpostvki, ima za posljedicu nepostojanja odnosa, tj. pravne posljedice braka ne postoje (nepostojeći brak).

Hrvatski zakonodavac propisao je tri pretpostavke koje se moraju ispuniti u vrijeme sklapanja braka da bi se priznali učinci braka:

  • da su nevjesta i ženik osobe različita spola,
  • da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,
  • da je brak sklopljen pred službenom osobom.

Pretpostavke za valjanost brakaUredi

Ove pretpostavke ne djeluju na nastanak braka, već utječu na njegovu pravnu valjanost. Ova vrsta pretpostavki obuhvaćaju slučajeve kad nastanu pravne posljedice braka (odosno kad je brak sklopljen), a ako one nisu ispunjene, povlači za sobom mogućnost poništaja braka (ništav brak). Ove pretpostavke propisuju se za slučajeve kada sklapanje braka nije društveno poželjno.

Hrvatski zakonodavac propisao je pretpostavke sljedeće pretpostavke za valjanost braka:

  • punoljetnost,
  • poslovna sposobnost,
  • nepostojanje srodstva,
  • nepostojanje ranijeg braka.

Postupak za sklapanje brakaUredi

Sklapanja braka u građanskom oblikuUredi

Brak u građanskom obliku sklapa se pred matičarom. Nevjesta i ženik svoju namjeru sklapanja braka u građanskom obliku osobno prijavljuju matiĉaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak te su dužni dostaviti odgovarajuće isprave ako to matičar zahtijeva. Azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom prijavi prilažu i potvrdu nadležnog tijela o odobrenju azila, odnosno supsidijarne zaštite te odgovarajući dokaz o nepostojanju drugog braka. Odgovarajućim dokazom o nepostojanju drugog braka smatra se izjava dana pod materijalnom i kaznenom odgovornošću pred javnim bilježnikom ili pred matičarom kojem se prijavljuje namjera sklapanja braka. Javni bilježnik, odnosno matičar dužan je azilanta, odnosno stranca pod supsidijarnom zaštitom upozoriti na pravne posljedice davanja izjave. Brak se sklapa na svečan način u službenoj prostoriji, a iznimno na drugom prikladnom mjestu o čemu odluku donosi matičar, uz plaćanje posebne naknade za sklapanje braka izvan službene prostorije. Brak se sklapa u nazočnosti nevjeste i ženika, matičara i dvaju svjedoka koji moraju biti punoljetni i poslovno sposobni. Ukoliko na dan određen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, ženik ili oboje, a izostanak ne opravdaju, utoliko će se smatrati da je prijava namjere sklapanja braka povučena.

Na dan i u vrijeme određeno za sklapanje braka matičar će objaviti da su osobno nazočni nevjesta, ženik i svjedoci te da nema zapreka za sklapanje braka te će prigodnim govorom upoznati nevjestu i ženika s odredbama Obiteljskoga zakona o njihovim pravima i dužnostima i istaknuti značenje braka, a posebice da je skladan brak od najveće važnosti za obiteljski život. Nevjestu i ženika matičar će poimence upitati pristaju li međusobno sklopiti brak, a brak je sklopljen kad nevjesta i ženik izjave svoj pristanak. Nakon pristanka matičar će objaviti da je između žene i muškarca, navedenih njihovim osobnim imenima, sklopljen brak. Sklopljeni brak matičar će upisati u maticu vjenčanih, a odmah po upisu će bračnim drugovima dati izvadak iz matice vjenčanih.

Sklapanja braka u vjerskom oblikuUredi

Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.

Osobna prava i dužnosti bračnih drugovaUredi

Imovinska prava i dužnosti bračnih drugovaUredi

Prestanak brakaUredi

Smrt bračnog drugaUredi

Proglašenje nestalog bračnog druga umrlimUredi

Glavna stranica: Proglašenje nestale osobe umrlom

Poništaj brakaUredi

Razvod brakaUredi

Razvod braka je postupak raskidanje bračne veze, odnosno razvrgavanje bračne zajednice zakonskim putem.

PovezniceUredi

StatistikaUredi

U Hrvatskoj je 2005. bilo sklopljeno 22.138 brakova, što je za 2,5 posto manje nego godinu dana ranije, a za oko 15 tisuća manje nego 1971. kada je bilo sklopljeno 37.701 bračnih zajednica. Prosječna starost pri sklapanju braka povećana je za oba spola - 1995. je prosječna starost nevjeste za prvi brak bila 24,1 godinu, a ženika 27,5 godinu, dok je u 2005. prosječna starost nevjesta bila 26,3 godine, a ženika 29,3 godine. [1]


IzvoriUredi

LiteraturaUredi

  • Alinčić, Bakarić-Abramović, Hrabar, Jakovac-Lozić, Korać, OBITELJSKO PRAVO, Zagreb, 2001.


  Nedovršeni članak Bračno pravo koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.