Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu
Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu označava ukupne ljudske gubitke u svim državama sudionicama Drugoga svjetskoga rata. U literaturi se obično navodi ukupan broj od 50 do 60 milijuna izravnih žrtava, što bi iznosilo preko 2,5 % svjetskoga pučanstva od početka rata u Europi 1. rujna 1939. do svršetka rata 1945. u Japanu.
Točan ukupan broj može se samo pretpostaviti.
Problematika
urediU brojnim državama koje su sudjelovale u Drugom svjetskom ratu postoji mali broj pouzdanih izvora i istraživanja broja ratnih žrtava.
Načini procjena su različiti: istraživanja o uzrocima smrti, mogu se smatrati kao izravni ili neizravni učinci rata.
Točno određivanje broja žrtava je teško i zbog tajnosti nacionalsocijalističkog i komunističkih režima i velikoga broja masovnih ubojstva.
Osobito u Istočnoj Europi znanstvene istrage počele su tek nakon pada komunizma od 1990. U zemljama gdje su komunisti organizirali otpor snagama osovine istodobno s komunističkom revolucijom, velik broj civilnih žrtava je i posljedica boljševičkoga načela »naoružanoga naroda«.
Kontroverzne objave
urediSovjetski Savez
urediU ožujku 1946. broj žrtava SSSR-a zbog propagandnih je razloga naveden kao sedam milijuna. Nakon destaljinizacije promijenjen je službeno u 20 milijuna žrtava rata. Nakon 1985. službeno se navodi ukupno 27 milijuna žrtava rata (uključujući i 7 milijuna civila). 1989. ruski povjesničar Vladimir I. Kozlov procjenjuje ukupan broj na 40 milijuna.
Poljska
urediPrema izvješću vlade 1947. navedeno je 6,028 milijuna poljskih žrtava rata. Nakon provjere 2009., broj je smanjen na 5,62 milijuna.[1]
Čehoslovačka
urediTočan broj žrtava nacionalsocijalističke vladavine u Čehoslovačkoj još je uvijek nejasan: istraživanja navode 330-360 000 žrtava, medu njima oko 270 000 Židova.[2]
Ljudski gubitci po državljanstvu
urediUkupni broj žrtava
uredi
|
- Brojke su zaokružene.
- Stanovništvo iz 1939. - Izvor: Population Statistics[3]
- Ratni gubitci u državnim granicama iz 1939.
- Vojni gubitci uključuju pogibiju redovnih vojnih snaga, partizana i članova pokreta otpora. Smrt ratnih zarobljenika u zatočeništvu također su uključeni u pogibiju vojnika.
- Civilne žrtve su smrti uzrokovane strateškim bombardiranju, žrtvama holokausta, japanskim ratnim zločinima, sovjetskim preseljenima stanovništva, savezničkim ratnim zločininima i smrtnim slučajevima povezanima s gladi i bolestima.
- Ukupni gubitci nakon završetka rata u Sovjetskomu Savezu 1946. – 1991.[4] bili su 26,6 millijuna. (13,5% od ukupnog pućanstva od 196,7 milijuna)[5]
- Gubitci u komunističkoj Rumunjskoj nakon 1946.[6] bili su 500 000 (2,5% od ukupnog pučanstva od 15,9 milijuna)[7]
- Ukupni gubitci komunističke Čehoslovačke nakon rata od 1946. do 1991. bili su oko 250 000 (1,9% ukupnog pučanstva od 14,6 milijuna.)[8]
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ Agence France Presse, 26. kolovoza 2009: Polen korrigiert Zahl seiner Weltkriegstoten nach unten.
- ↑ Christiane Brenner: „Zwischen Ost und West“. Tschechische politische Diskurse 1945–1948. Oldenbourg Wissenschaftsverlag: München, 2009., ISBN 3-486-59149-5, S. 34.
- ↑ Population Statistics. Library.uu.nl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2011. Pristupljeno 15. lipnja 2011.
- ↑ Map Territories Annexed by USSR 1939-40
- ↑ Michael Ellman and S. Maksudov, Soviet Deaths in the Great Patriotic War: a note-World War II- Europe Asia Studies, srpanj 1994.
- ↑ Image:Romania WWII.png
- ↑ Gregory, Frumkin. Population Changes in Europe Since 1939, Geneva, 1951., str. 133
- ↑ Waller Wynne: The population of Czechoslovakia. United States.; Bureau of the Census.; International population statistics reports. Washington, U.S. Govt. Print. Off., 1953., str. 8