Budava

Budava (tal. Badò) je draga na jugoistočnoj obali Istre.

Položaj uredi

Budava se pruža općim pravcem sjever-jug u ukupnoj dužini oko 8 km. Dolina na sjeveru u dužini od oko 5,5 km od drage Mandalena (44°56′56″N 13°58′26″E / 44.949°N 13.974°E / 44.949; 13.974) pruža se prema jugu do zaljeva dužine oko 2,5 km, koji završava na jugoistoku kod rta Cuf (44°53′N 14°00′E / 44.88°N 14.00°E / 44.88; 14.00). Površina područja je oko 5 km². Na sjeveru dolina drage je na oko 65 m.n.v., a zatim visina opada prema jugu, tako da je u širini Nezakcija na oko 15 m.n.v. Donji dio drage je potopljen i nastavlja se zaljevom. Uvale Vela i Mala Budava duboke su oko 2 m, a dubina se postupno povećava od 10 do 30 m u središnjem dijelu zaljeva, pa do preko 40 metara na vanjskom dijelu između rtova Lastva i Cuf. Bočne strane doline visoke su oko 150 m, osim rta Cuf, gdje je bočna strana visoka oko 50 m. U dragi je potok Kana s povremenim tokom i cijelom dužinom je kanaliziran. Na obali Male Budave nalaze se slatkovodni izvori.^[1]^[2]

Budava se administrativno nalazi između općina Marčana i Ližnjan, između naselja Krnica i Kavran s istoka, te Marčane, Muntića, Valture i Šišana sa zapada.^[1]

U dragi nema naselja, osim gospodarskih objekata u luci Budava. Veća naselja neposredno oko područja Budave su: Marčana, Valtura, Kavran i Muntić.

Povijest uredi

Podrobniji članak o temi: Nezakcij

U rimsko doba uvala Budava je bila glavna luka Histra, odnosno grada Nezakcija, iz koje su Histri nadzirali Kvarnerski zaljev.

Gospodarstvo uredi

Zaljev Budava je zbog svoje prekrasne prirode predložen za zaštitu u kategoriji "zaštićeni krajolik".^[3] Zahvaljujući netaknutoj prirodi, danas je uvala Budava veliko uzgajalište riba i školjaka.^[4]

Budava je također omiljeno odredište za biciklistički turizam.^[5] Jedine izgrađene ceste su Valtura-Nezakcij i Kavran-Valtura, koja ide neposredno uz i preko drage. U zaljev se može doći i morskim putem do luke Budava.