Buntovnik bez razloga

Buntovnik bez razloga
	Plakat filma Buntovnik bez razloga
Naslov izvornika	Rebel Without a Cause
Redatelj	Nicholas Ray
Producent	David Weisbart
Scenarist	Stewart Stern ; Irving Shulman (adaptacija)
Pripovjedač	Nicholas Ray
Glavne uloge	James Dean; Natalie Wood; Sal Mineo
Glazba	Leonard Rosenman
Snimatelj	Ernest Haller
Distributer	Warner Bros.
Godina izdanja	1955.
Trajanje	111 min.
Država	SAD
Jezik	engleski jezik
Proračun	1,5 mil. $
Zarada	4 500 000 $
	Profil na IMDb-u
	Portal o filmu

Buntovnik bez razloga (engl. Rebel Without a Cause) američka je filmska drama iz 1955. godine, redatelja Nicholasa Raya.

Radnja

Upozorenje čitatelju: Slijedi tekst koji sadrži pojedinosti o radnji ili o završetku ovog djela.

Obitelj Stark mora se seliti zbog problema adolescenta Jima, koji se zbližuje s Judy i senzibilnim mladićem Platom. Iako mu savjetnik za mlade Ray istinski želi pomoći, Jim, željan obiteljske ljubavi, ne može se skrasiti u novoj sredini te nema snage odbiti najbesmislenije izazove za dokazivanje hrabrosti.

Glumačka postava

Virginia Brissac, Jim Backus, Ann Doran, Edward Platt i James Dean

James Dean (Jim Stark)
Natalie Wood (Judy)
Sal Mineo (Plato)
Jim Backus (Frank Stark)
Ann Doran (gđa Stark)
Dennis Hopper (Goon)
Corey Allen (Buzz)
Edward Platt (Ray Fremick)

Kritika

Vrlo utjecajna sumorna melodrama nije samo presudan čimbenik stvaranja legende o Jamesu Deanu, nego i paradigmatičan primjer jednoga tipa raspoloženja te obrade teme buntovne mladeži u američkom i europskom filmu što je poslije našlo odjek i u novome valu. Osobito je važnim smatrano smještanje delinkvencije u srednji društveni sloj, a kritika je isticala dojmljivu opresivnu atmosferu koja guši junaka privlačnog raznim slojevima adolescenata diljem svijeta. Često su hvaljeni James Dean i drugi glumci (Nathalie Wood, Sal Mineo) te suptilna karakterizacija emocionalno i seksualno frustriranih likova adolescenata. Redatelj je dokazao vještinu pripovijedanja bogatoga konotacijama, zbog koje je osobito hvaljen u europskoj filmskoj kritici. Iako prema nekim mišljenjima Platova nesretna sudbina preočito ogoljuje temeljne značajke teme, ta se očitost može opravdati žanrovskom poetikom melodrame.