Otvori glavni izbornik

Trnoviti kapar

(Preusmjereno s Capparis spinosa)

Trnoviti kapar (bodljikava kapara, latinski: Capparis spinosa), višegodišnja je grmolika biljka, a njeni neotvoreni cvijetni pupoljci su poznat začin. Prisutna je po cijelom Mediteranu, a smatra se da joj je Mediteran prapostojbina, premda postoje i tumačenja da potječe iz tropskog pojasa[1].

Trnoviti kapar
Kapara
Kapara
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiospermae
Razred: Magnoliopsida
Red: Brassicales
Porodica: Capparaceae
Rod: Capparis
Vrsta: C. spinosa
Dvojno ime
Capparis spinosa
Linnaeus, 1753
Capparis spinosa L.
autor: Otto Wilhelm Thomé

Opis biljkeUredi

Biljka je grmolikog oblika, s mnogo grančica, listovi joj rastu naizmjenično na granama. Listovi su debeli i sjajni, oblog oblika, lagano izdiženi. Cvjetovi su bijeli ili ružičasto bijeli, slatkastog mirisa, s četiri latice i mnogo ljubičastih prašnika[2]. Biljka zahtjeva polusuhu i vruću klimu, s srednjim godišnjim temperaturama preko 14°C i količinom padalina 200-600 mm/godišnje. Kišno proljeće i duga sušna ljeta su pogodna za uspjevanje ove biljke[3]. Vrlo joj pogoduje kalcificiran i naoko siromašan i negostoljubiv teren.[4] te se ovu biljku može naći na kamenitim padinama, spojevima zidova, pročeljima starih kamenih zgrada (gdje izaziva neželjene posljedice, tj. postupno urušava zidove). Osjetljiva je na hladnoću, posebno tijekom razdoblja vegetacije. Tijekom ljetnih mjeseci pupoljci izbijaju iz stabljike, a beru se kada lagano potamne, prema modroj ili ljubičastoj boji. Branje kapare je težak posao, jer se većinom vrši ručno, a traje najmanje 3 ljetna mjeseca. Kapara je vrjednija i bolja što je manja, što dodatno otežava branje i povećava njenu vrijednost. Rabi se najčešće kao dodatak jelima, usoljena u salamuri ili ukiseljena, najčešće u vinskom octu.

IzvoriUredi

  1. Pugnaire, F (1989). "Nota sobre las Capparaceae ibéricas". Blancoana 7: 121–122
  2. Watson, L.; MJ Dallwitz (1992 onwards). The Families of Flowering Plants pristupljeno 21. studenoga 2006.
  3. Barbera, B. (1991). Le câprier (Capparis spp.). EUR 13617, Série Agriculture, Programme de recherche Agrimed. Commission des Communautés européennes, Luxembourg, 63 pp.
  4. Pugnaire, FI, E Esteban (1990). "Nutritional adaptations of caper shrub (Capparis ovata Desf.) to environmental stress". Journal of Plant Nutrition 14: 151–161 pristupljeno 21. studenoga 2006.

Vanjske povezniceUredi