Otvori glavni izbornik

Blagajev likovac (lat.Daphne blagayana), nekada i Maslinica[1] je nizak grm iz porodice vrebinovki (Thymelaeaceae). Endem je Jugoistočne Europe. Zaštićen je u većini zemalja gdje ga se može pronaći, uključujući Hrvatsku, gdje je klasificiran kao osjetljiva vrsta (VU)[2], a od 1952.g. strogo je zaštićen temeljem Zakona o zaštiti prirode, na svim prirodnim nalazištima.[3]

Blagajev likovac
Blagajev likovac u cvatu
Blagajev likovac u cvatu
Status zaštite
Status iucn2.3 VU hr.svg

Status zaštite: Osjetljivi

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Malvales
Porodica: Thymelaeaceae
Rod: Daphne
Vrsta: D. blagayana
Dvojno ime
Daphne blagayana
Freyer

RasprostranjenostUredi

Blagajev likovac danas se može naći na rijetkim lokalitetima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, zapadnoj Srbiji i sjevernoj Crnoj Gori, sjeveroistočnoj Italiji, a opisan je i u Rumunjskoj i Bugarskoj, Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Raste na dolomitu i vapnencu. Najčešće se može naći na planinskim livadama, na visinama do 1900 metara, a rjeđe u grabovim šumama, na kršu ili svjetlijim crnogoričnim šumama.

U hrvatskoj ga se može naći samo na Žumberačkoj gori (u predjelima uz potok Sušicu, te Samoborskom gorju, među ostalim i na brdu Oštrc gdje je viđen, prvi put u Hrvatskoj, i to 1888. godine) i na Medvednici.[4]

OpisUredi

Niski je puzajući grm dobro razgranatog korijena i s dlakavim izbojcima i do 30 cm. Listovi su vazdazeleni, kožasti i sjajni, izduženi s malom bodljicom na vrhu . Cvjetovi su u obliku gustog cvata. Cvjeta u travnju i svibnju.[5]

OtkrićeUredi

Otkriven je u okolici mjesta Polhov Gradec u Sloveniji, 1837. godine. Prvi ga je opisao Henrik Freyer, a nazvan je po grofu Rihardu Blagaju , botaničaru i meceni iz Polhoveg Gradeca, koji ju je odnio prijaviti u registar vrsta, nakon što su mu je lokalni ljudi donijeli. Nalazište ove biljke, 1838. godine, obišao je pruski kralj Fridrik II. Veliki. U spomen na taj događaj grof Blagaj je dao podići obelisk, u podnožju Polhograjskog hribovja, gore na kojoj je nađen prvi primjerak. Zbog toga se danas među stanovnicima tog područja, taj cvijet naziva i Kraljeva roža.[6]

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi